Dr. Sead-ef. Seljubac: Za potpuno razumijevanje Kur’ana potrebno se služiti komentarima

Gost predavač na Katedri tefsira i hadisa „Kur’an i hadis u vremenu“ u džamiji Kralj Abdullah, dr. Sead ef. Seljubac, zamjenik muftije tuzlanskog, okupljenim vjernicima govorio je o komentarima Kur’ana na bosanskom jeziku, i na koji način se služiti njima.

Istaknuto je da je u posljednjih nekoliko decenija izdat određeni broj prijevoda tefsira na bosanski jezik.

– Prvi je tefsir Ibn-Kesira, poznatoga islamskog učenjaka. On tumači Kur’an oslanjajući se na četiri važne stavke. Tumači Kur’an drugim kur’anskim ajetima, hadisima Allahovog poslanika, Muhammeda a.s., izrekama ashaba, kao i izrekama generacija koje poslije dolaze. Zbog ovakvoga pristupa u tumačenju Kur’ana tefsir Ibn-Kesira prihvaćen je širom svijeta. Drugo značajno djelo je „Poruka Kur’ana“, autora Muhammeda Asada.

Asadovo razumijevanje Kur’ana je osobeno, dok je način tretiranja kur’anskih stavaka intelektualan i racionalan –kazao je dr. Seljubac.

Seljubac je vjernike upoznao i sa djelom Sejjida Qutba „U okrilju Kur’ana“.

Ovaj autor iznosi svoja zapažanja teškoga političkog, ekonomskog i duhovnog stanja u kome se nalaze stanovnici Egipta i drugi stanovnici muslimanskog svijeta. Qutba nudi načine prevazilaženja takvog stanja.

Osim ovoga djela, svoj značaj ima i tefsir Ibn Abbasa, poznatoga učenjaka, koji je svoje znanje prenosio i na druge. Podučavao je učenike Kur’ana islamskom pravu i nasljednom pravu.

Dr. Sead ef. Seljubac tokom svoga predavanja govorio je i na koji se način služiti tefsirima, obzirom da čitajući prijevode Kur’ana na bosanskom jeziku nailazimo na riječi ili značenja koja su nam manje jasna.

– Jasni ajeti su oni kojima se zna značenje, koji se ne mogu tumačiti na više načina. Koji su jasni sami po sebi i njih nije potrebno još tumačiti. Manje jasni su oni ajeti, koji zbog nekih razloga nisu jasni sami po sebi, već je potrebno dodatno ih protumačiti od strane onih koji su stručnjaci u tefsiru. Manje jasnih ajeta ima malo u odnosu na jasne ajete – ističe Seljubac.

On savjetuje vjernike da kada tokom učenja ili čitanja prijevoda Kur’ana naiđu na nejasan ajet ili dio ajeta, da obavezo zabilježe nejasni dio i potraže adekvatno pojašnjenje u tefsirima.

– Uzet ćemo za primjer jedan ajet. „I ne recite za one koji su na Allahovom putu poginuli: „Mrtvi su!“. Ne, oni su živi, ali vi to ne znate“ – El-Bekare, 154.

Ukoliko je nešto nejasno u ovom ajetu trebamo potražiti pojašnjenje u komentarima Kur’ana.

Qutb kaže: „ Šehidi su živi i otuda njihovo ubistvo ne pada teško njihovoj rodbini i prijateljima. Živi su, te otuda svima onima koji su ostali iza njih rastanak ne pada teško, niti precjenjuju njihov gubitak, niti tuguju zbog veličine žrtve“ – pojašnjava dr. Sead ef. Seljubac.

Seljubac je na kraju svoga predavanja vjernike savjetovao da se sa Kur’anom treba redovno družiti i da za sve nejasnoće u prevodima Kur’ana treba konsultovati komentare. Komentari također mogu ponuditi različita pojašnjenja i iste nedoumice.

– U tome je i mudrost otvorenosti nekih ajeta za više značenja. Zbog toga proizilazi i potreba opreza kod tumačenja. Iz tog opreza mufessiri svoja tunmačenja završavaju rečenicom: „ A Allah najbolje zna kako je pravo“ – zaključuje dr. Seljubac.

Piše: Džanan Ribić