02. juna ove godine održana je konstituirajuća sjednica Građevinskog odbora za rekonstrukciju Behram-begove (Šarene) džamije u Tuzli.
Na konstituirajućoj sjednici ovog odbora prezentiran je projekat rekonstrukcije, razmatrana informacija o dosadašnjim poslovima i prezentirane su aktivnosti koje su planirane za naredni period.
Sjednici je prisustvovao muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, koji je izabran za predsjednika ovog Građevinskog odbora, kao i predsjednik Medžlisa Tuzla Hasan-ef. Spahić, glavni imam hafiz Ahmed-ef. Huskanović i članovi pomenutog odbora.
Atik (Šarena -Behram-begova) džamija
Atik-džamija se naziva i stara džamija iz razloga što je to najvjerovatnije i najstarija džamija, a Behram-begova džamija se naziva po tome, što se u blizini, odnosno preko puta džamije nalazila Medresa pod tim imenom, pa postoji mogućnost da je Behram-beg u svoje vrijeme održavao, a kasnije i popravio džamiju, odnosno dogradio , koja je dobila njegovo ime.
Stara ili Atik-džamija, prije požara 1871. godine, bila je zidana od ćerpića sa drvenim kubetom, što dokazuje i stara skica ove džamije. Džamija je sagrađena na jednom manjem brežuljku, vrlo zanimljive izrade, veličine 10×10 i dominira okolinom. U prizemlju ona ima deset prozora. Prozori su pravljeni od željeza sa ukrštenim rešetkama. Unutrašnjost džamije je vrlo skromno omalovana raznim mustrama i dekorisana, mihrab je bez naročite izrade, ali pravilnih linija. Minber je dosta malen i nizak, ali njegov zadnji dio izveden je u maurskom (arapskom) stilu. Munara se sastoji iz više djelova, pa je tako podnožje do vrha zida džamije četvrtasto sa uskim krovom sa tri strane. Džamija kao i sami harem je osigurana potpornim zidom od kamena sa betonskom pločom. . ( Podaci uzeti iz „Ljetopis tuzlanskih džamija” Refik M. Hadžimehanović, Takvim 1982.)