Želimo ovaj tekst početi jednom zanimljivom tezom: „novotarije su zabranjene u islamu a inovacije su itekako dobrodošle!“. Često se nismo usuđivali raditi nove stvari kako ne bismo upali u zamku novotarija. Međutim novo vrijeme, novo okruženje, novi ljudi i nove potrebe iziskuju da se pozabavimo inovacijama kako bismo na adekvatan način unaprijedili naš rad i zadovoljili rastuće potrebe korisnika.
Često citiramo Alberta Ajnštajna koji je rekao: „Definicija ludosti je da radite stvari na isti način a da očekujete drugačiji (bolji) rezultat“ i „Način razmišljanja i djelovanja koji vas je doveo u ovo stanje sigurno vas neće izvesti iz tog stanja“. Dakle neophodne su nam promjene. Zašto se ljudi boje promjena? Zato što promjene izazivaju krize. Kada promjene ne izazivaju krize? Onda kada ih mi sami kreiramo i upravljamo njima. Onda su one kriza za sve druge osim za nas. Promjene se, hvala Allahu, dešavaju i u Islamskoj zajednici. Najznačajnija ciljna grupa unutar Islamske zajednice su mladi, što je zajednica prepoznala i razvila „Strategiju inovativnog, kreativnog funkcionalnog modela rada sa mladima od 13 do 30 godina unutar Islamske zajednice u BiH“. U okviru ove strategije predviđen je niz inovativnih projekata koji će, ako Bog da, odgovoriti na realne potrebe mladih unutar Islamske zajednice. Islamska zajednica je obučila edukatore i koordinatore za rad sa mladima koji vrijedno rade na kreiranju i implementaciji inovativnih projekata.
Jedan od zanimljivijih inovativnih projekata je „Mladi u dijalogu“ koji je osmislio hfz. mr. Saudin-ef. Gobeljić i koji se realizira u džematu Kulturno-obrazovnog centra Tušanj-Slatina u Tuzli. Više o ideji o realizaciji projekta će reći hfz. Gobeljić.
Džemat Kulturno-obrazovnog centra Tušanj-Slatina u 2016. god. nastavlja sa inovativnim sadržajima za mlade. Tačnije, početkom ove godine počela je realizacija projekta „Mladi u dijalogu“. Pomenuti projekt je plod dugogodišnjeg promišljanja potreba i problema mladih. Šta to oni žele, koja su njihova očekivanja i gdje se pronalaze.
Mladi žele inovativne a ne suhoparne i „već viđene“ sadržaje. Dok pišemo ovaj dio ne možemo a da ne iznesemo svoje oduševljenje činjenicom da smo na poslijetku našli formu koja je u potpunosti zadovoljila očekivanja pomenute ciljne grupe. Zapravo, preko 50 mladih, trenutno samo momci, imaju mogućnost da promišljaju svoje najdublje psihičke halove i svoje najintimnije duhovne izražaje. Činjenica da ova druženja posjećuju i mladi ljudi drugih konfesija govori o našoj želji da kažemo kako dijalog nema alternativu. Interes za ovakvom formom iskazale su i djevojke te ćemo se potruditi da u narednom periodu naš projekat proširimo i formiramo žensku grupu.
Ciljevi ovoga projekta su:
– Razvijati emocionalne/psihičke i duhovne predispozicije
– Ukazati da su naše razlike naša prednost
– Vođenje iskrenog dijaloga sa drugima
– Širiti socijalnu mrežu i prosocijalne oblike ponašanja
– Dopustiti da svaki pojedinac osjeća zajednicu svojom
– Neophodnost samoaktualizacije svakog učesnika
Shodno kazanim ciljevima rezultati su:
– Oduševljenost mladih inovativnim sadržajem
– Otvorenost jednih prema drugima
– Iskrenost u komunikaciji
– Mogućost sagledavanja psihičkog i duhovnog razvoja učesnika
– IZ-a kroz ovaj vid druženja afirmira pozitivne vrijednosti i odgovara na potrebe svojih članova
– Mladi koji su korisnici ovog inovativnog i zanimljivog projekta ne kriju svoje oduševljenje učešćem u ovom projektu:
O samom projektu student Prirodno-matematičkog fakulteta Almedin Omerović kaže: „Ovo je tip druženje na kojem se razgovara o različitim i lijepim životnim temama, gdje se razgovara na još ljepši način, jer svaki pojedinac ujedno je glavni govornik i glavni slušaoc. Druženja na kojima učite da saslušate druge, da komunicirate, da volite i u kojem osjećate da ste voljeni. Prvi put kada osjetite da volite druge ljude, da ne osjećate nikakvu ljubomoru i kada istinski osjetite da vam se srce smekšalo. To je druženje poslije kojeg se osjećam slobodnim, voljenim i osjećam da volim. Kada se nalazite u takvom društvu, osjećaji ispunjenja i zadovoljstva se nemogu opisati. Volio bih da svaka osoba bude u prilici da prisustvuje ovakvom druženju. Ono za čim sam tragao i težio od samog početka svoje svjesnosti, za onim što ljudi nazivaju zadovoljstvo i sreća, ja sam pronašao u tom druženju i društvu. Kada ste na tom druženju istinski osjećate da je “pohlepa” u čovjeku za ovim svjetom (dunjalukom) nestala. Duša kao da je zadovoljna takvim stanjem u kom se nalazi i kao da želi da vječno u takvom društvu ostane, jer bolji osjećaj zadovoljstva do tad nije upoznala a da je čini ispunjenijom.“
Također, student Ekonomskog fakulteta Bilalić Elvis ističe: „Ono što bih posebno izdvojio sa druženja, jeste ta interakcija u razgovoru, nešto u čemu svako otvori svoju dušu. Svako od nas tada dobije pravo na riječ, svačiji prijedlog – ukoliko je korektan – uzima se u obzir, niko se ne podcjenjuje niti omalovažava, a to je ono što je od velikog značaja za popravljanje stanja ummeta, da razumijemo drugog i drugačijeg. Samo bih još dodao, jedino ljubav u ime Allaha zablista odmah, a među nama je, hvala Allahu, zablistala već na prvom druženju.“
Na kraju, jedna od najvećih korisnosti ovakvog proaktivnog pristupa jeste izgradnja pojedinaca i timova koji su duhovno, mentalno ali i socijalno osnaženi, te kao takvi su spremni i osposobljeni graditi zajednicu po mjeri svih. Dijalog vodi ka intrapersonalnom (poznavanje i razumijevanje sebe) ali i interpersonalnom (razumijevanje svog odnosa prema drugima) razvoju mladoga čovjeka.
Piše: Valdet Peštalić