Čovjek može posjedovati samo srebro ili samo zlato ili samo novac, a može posjedovati kombinaciju toga. U situaciji da posjeduje samo srebro u bilo kojem obliku; kovanicama, neobrađeno srebro, srebrni nakit, srebreni predmet u količini na koju je obavezno dati zekat, a ta količina iznosi 641, 5 grama, obavezan je izdvojiti 2, 5%, ili 16,04 grama, uz ispunjenje i ostalih uvjeta obaveze izdvajanja zekata. Nisab je dakle najmanja količina koja osobu obavezuje na izdvajanje zekata. Ko posjeduje više od nisaba obračunat će 2, 5% i dati zekat. Onaj ko posjeduje manje od toga ne podliježe obavezi izdvajanja zekata jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao uputstvo o zekatu Amru ibn Hazmu, u kojem je navedeno: “Na srebro se ne daje zekat sve dok ne dostigne dvjesto dirhema, pa kad dostigne dvjesto (dirhema), onda treba izdvojiti pet dirhema (zekata).“
Kada je u pitanju obaveznost zekata na srebro, u obzir se uzima težina. To znači, ako osoba ima srebrni predmet težine 500 grama, a vrijednost mu iznosi koliko iznosi vrijednost 641, 5 grama, nije obavezna izdvojiti zekat.
Zekat na srebro daje se svejedno da li je dozvoljena njegova upotreba ili ne, da li ga čuvao za izdržavanje (porodice) ili ne, i bez obzira na to da li ga posjedovao s namjerom trgovanja ili bez namjere.
Isto se odnosi i na ukrase koji se nalaze na predmetima, pod uvjetom da se mogu dobiti u čistom obliku prilikom topljenja. Kvaliteta srebra ne utječe na obavezu zekata. To znači ako je srebro dominantno u nekom metalu, onda ta legura ima status čistog srebra. A što se tiče legura kod kojih ne preovladava srebro, kod njih se uzima u obzir njihova vrijednost; ako se radi o novcu koji je u opticaju ili platežnom sredstvu ili ako se radi o kupoprodajnom predmetu. U protivnom, u obzir se uzima težina srebra na njima jer se srebro može odvojiti topljenjem.
Ako se na srebro daje zekat u srebru (ako je čisto srebro – onda se daje u gramima), a ako se daje u drugoj valuti (zlatu ili u novcu), onda se zekat daje na vrijednost srebra ili srebrenog predmeta. Treba napomenuti da novac koji izdvojimo ne umanjuje količinu srebra, znači nećemo vrijednost novca preračunavati u grame i odbijati od količine srebra koju posjedujemo, za razliku od slučaja kada dajemo u gramima kada se količina umanjuje za izdvojeni iznos. Tako ako zekat na srebro izdvajamo u novcu, dužni smo ga izdvajati sve dok posjedujemo srebro u visini nisaba ili više.
Zekat na zlato
Ako se radi o samom zlatu, i ako je dostiglo nisab koji iznosi 91, 6 grama, na tu količinu je obavezno izdvojiti 2, 5% u gramima. Na veću količinu se obračunava iznos 2, 5%. Na manju količinu od navedene nema obaveze davanja zekata, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao Aliji, radijallahu ‘anhu: “O Alija, na zlato nema zekata ako ne dostigne količinu od dvadeset miskala. Pa ako dostigne tu količinu, onda se izdvaja pola miskala.“ Ista obaveza odnosi se na sve vrste zlata: na obrađeno i neobrađeno, kvalitetno i slabijeg kvaliteta, na kovanice i na rudu, kao i na nakit. Zekat na zlato daje se bez obzira da li je dozvoljena njegova upotreba ili ne, da li ga čuvao za izdržavanje (porodice) ili ne, i bez obzira na to da li ga posjedovao s namjerom trgovanja ili bez namjere. I kod obaveze davanja zekata na zlato u obzir se uzima težina a ne vrijednost.
Kao što smo naveli i prilikom govora o srebru, ista obaveza odnosi se i na legure kod kojih preovladava zlato. A što se tiče legura kod kojih ne preovladava zlato, kod njih se uzima u obzir njihova vrijednost; ako se radi o novcu koji je u opticaju ili platežnom sredstvu ili ako se radi o kupoprodajnom predmetu. U protivnom, u obzir se uzima težina zlata i srebra na njima, jer se ove dvije spomenute vrste mogu odvojiti topljenjem. Ako zekat na zlato izdvajamo u zlatu, onda na količinu koju posjedujemo izdvajamo 2, 5% u gramima, a ako izdvajamo nekoj novčanoj valuti, onda izdvajamo 2, 5% na vrijednost cjelokupnog predmeta u toj valuti.
Treba napomenuti da novac koji izdvojimo ne umanjuje količinu zlata; znači, nećemo vrijednost novca preračunavati u grame i odbijati od količine zlata koju posjedujemo, za razliku od slučaja kada dajemo u gramima kada se količina umanjuje za izdvojeni iznos. Tako ako zekat na zlato izdvajamo u novcu, dužni smo ga izdvajati sve dok posjedujemo zlato u visini nisaba ili više.
Ako bi osoba posjedovala i zlato i srebro, pa jedna vrsta dostigla nisab, a druga nije, ili nijedna nije dostigla nisab, onda je obavezno da se jedna vrsta pridoda drugoj. A ako bi zlato i srebro dostizali nisab posebno, i ne preko toga, onda ih nije obavezno objedinjavati, nego nastaje obaveza da se izdvoji zekat iz svake od njih pojedinačno, ali nema smetnje da se dva nisaba (zlata i srebra) spoje kako bi se dao zekat isključivo u zlatu ili u srebru, ali prilikom obračuna mora se voditi računa šta je korisnije (kvantitativno i kvalitativno) za korisnike zekata. U protivnom će dati zekat po 2, 5% od svake vrste posebno.
Prilikom spajanja u obzir se uzima vrijednost u valuti u kojoj želimo izdvojiti zekat, pa ako dostigne nisab, onda smo dužni izdvojiti zekat, dok u protivnom nismo dužni. Znači, ako imamo srebreni predmet, njegovu vrijednost nećemo računati u srebru zato što više vrijedi zbog izrade, nego ćemo to procijeniti u zlatu ili u novcu. Takav je slučaj i sa zlatnim predmetima; njihovu vrijednost preračunavat ćemo u srebru ili novcu. Ovo se radi u slučaju ako pored srebrenog predmeta posjedujemo zlato ili novac. Ako ne posjedujemo ni zlato ni srebro, a težina predmeta je manja od nisaba na srebro, onda u obzir nećemo uzimati vrijednost predmeta. Takav je slučaj i sa zlatnim predmetom. Zlatni i srebreni nakit podliježu obavezi zekata. Ako njegova težina iznosi nisab ili više, onda se izdvaja 2, 5% u gramima ili na cjelokupnu vrijednost izdvojiti zekat 2, 5% u nekoj valuti. Ako posjeduje i novca, vrijednost nakita će pridodati novcu i na sve izdvojiti 2, 5%.
Zekat na novac
Nisab na novac se određuje u vrijednosti nisaba za zlato. Islamska zajednica nisab za novac određuje svaka tri mjeseca zbog osciliranja vrijednosti zlata. Ako količina novca koji posjedujemo ima vrijednost 91, 6 grama zlata, onda smo na taj novac dužni izdvojiti 2, 5% zekata. Ako posjedujemo više od nisaba, onda na cjelokupan iznos izdvajamo 2, 5%. Ukoliko posjedujemo manje novca od visine nisaba, a pored toga ne posjedujemo zlata i srebra ili trgovačke robe, onda nismo dužni izdvajati zekat.
Ako posjedujemo novca u raznim valutama, onda smo dužni obračunati njihovu vrijednost u jednoj valuti, pa ako iznosi nisab ili više dužni smo izdvojiti 2, 5%. Ukoliko je iznos ispod nisaba onda nismo dužni izdvajati zekat. Ukoliko pored novca posjedujemo zlata ili srebra u bilo kojem obliku, dužni smo i to obračunati u vrijednosti novca, pa ako iznos novca i vrijednost zlata ili srebra iznose nisab ili više od njega dužni smo izdvojiti 2, 5%. U protivnom nismo obavezni izdvojiti zekat. Ako posjedujemo i trgovačku robu i nju smo dužni obračunati. Dobit ili zaradu koju ostvarimo u toku godine obračunavamo na kraju godine zajedno sa nisabom i na sve izdvajamo 2, 5%. Isto važi i za zlato i za srebro. Zekat na novac se daje ako iznosi nisab i u obzir se ne uzima razlog njegovog posjedovanja; da li se on štedio bez određenog cilja ili zbog kupovine stana ili nečeg drugog.
Na dragulje, bisere i slično ne daje se zekat, osim ako su trgovačka roba.
Uvjet je da imovina, kada dostigne nisab, bude u vlasništvu jednu hidžretsku godinu (355 dana) tj. havl. Bitno je da ona, nakon što dostigne nisab i protekne hidžretska godina, ima visinu nisaba ili više od toga. Osciliranje nisaba u toku godine ne utječe na obavezu zekata, osim u slučaju da nisab nestane u potpunosti. U tom slučaju prekida se računanje sve dok imovina ne dostigne nisab i od tog momenta otpočinje novo računanje.
Piše: Esnaf Imamović
Tekst je objavljen u Ramazanskim novinama Medžlisa Tuzla, ramazan 2024. godine