Izložba pod nazivom “Imami šehidi – žrtve genocida u Srebrenici” otvorena je u utorak, 1. jula 2025. godine, u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli. Izložba je rezultat višemjesečnog naučnoistraživačkog rada autora Emira Šečića, sekretara Instituta za društvena i religijska istraživanja u Tuzli. Svečano ju je otvorio muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.
Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović u svom obraćanju je istakao duboku simboliku šehidske žrtve u odbrani Bosne i Hercegovine i njenog naroda, naglašavajući da su šehitluci ponikli širom zemlje kao putokazi i trajna opomena budućim generacijama.
– Sjećanje na šehide treba postati dio svijesti svakog pojedinca, jer to sjećanje učvršćuje osjećaj pripadnosti i odanosti Bosni i Hercegovini kao našoj obećanoj zemlji. Nju ne treba tražiti negdje drugo, ni na Istoku, ni na Zapadu; u njoj se rađamo, s njom se poistovjećujemo i njoj pripadamo – kazao je muftija Fazlović.
Podsjetio je na trajnu vezu između Islamske zajednice i njenog naroda, naglašavajući da su imami, muderisi i drugi službenici Zajednice kroz historiju dijelili sudbinu svog naroda, pa i u najtežim vremenima.
– Bosanska ulema je zajedno sa svojim džematlijama stala u najčasnije redove odbrane dini-islama i domovine. Samo u zaštićenoj zoni Srebrenica svoje živote je položilo dvadeset i pet imama šehida. Upravo ovom izložbom ukazano je na njihove svijetle likove i neprolaznu misiju. Ovim povodom iskazujemo divljenje prema snazi njihove vjere i najuzornijem požrtvovanju – istakao je muftija Fazlović.
Ukazao je i na veličinu misije imama koja je ostvarivana poslije okončanja agresije.
Izložba “Imami šehidi – žrtve genocida u Srebrenici” ima dvije sadržajne cjeline. Prvu čine informativni panoi na kojima su predstavljene kratke biografije svakog od imama šehida, upotpunjene njihovom fotografijom, slikom džamije u kojoj su službovali do početka agresije i fotografijom njihovog nišana. Drugi dio izložbe obuhvata umjetničke portrete rađene na osnovu fotografija do kojih se došlo tokom istraživačkog rada.
Autor Šečić je podsjetio na izuzetnu ulogu imama tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, naglašavajući njihovu neraskidivu vezu sa narodom i spremnost da dijele njegovu sudbinu, čak i u najtežim okolnostima.
– U genocidu je ubijeno 25 imama, hatiba, mualima, svršenika i učenika Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Pored 12 srebreničkih imama, ubijeni su imami sa područja Bratunca (6), Zvornika (3), Vlasenice (3) i Višegrada (1). Najmlađi imam, koji je ubijen u genocidu, imao je svega 20 godina, dok je najstariji imao 68 godina – istakao je Šečić.
Govoreći o procesu identifikacije i ukopa, Šečić je istakao da su u proteklih trideset godina posmrtni ostaci 21 imama pronađeni i identificirani, u više sekundarnih grobnica na području Srebrenice, Bratunca i Zvornika. Devetnaest njih je ukopano u šehidskom mezarju Memorijalnog centra Srebrenica–Potočari, dok su preostala dvojica, prema želji porodica, ukopani u Kamenici kod Zvornika i na Ravnim Bakijama u Sarajevu.
– Do današnjeg dana nijedna kost nije pronađena od četverice imama šehida: Ejuba-ef. Husejinovića, Sulje-ef. Memića, Ahmeda-ef. Memića i Adila-ef. Rizvanovića – podsjetio je Šečić.
Ovi podaci svjedoče o razmjerama zločina, ali i o potrebi da se imena i žrtva imama šehida trajno sačuvaju u kolektivnoj memoriji naroda.
Glavni imam Medžlisa IZ Srebrenica Damir-ef. Peštalić je poručio da je ova izložba veoma emotivna i nosi važne poruke.
U emotivnom obraćanju prisutnima, autor portreta Fikret Ibričić zahvalio je na odzivu i iskazanoj podršci izložbi, ističući koliko je rad na likovima imama šehida bio duboko lično i duhovno iskustvo.
Postavka ostaje otvorena u Tuzli do 7. jula, nakon čega se seli u Memorijalni centar Srebrenica–Potočari, gdje će biti dostupna do 8. augusta.
Pripremu izložbe podržali su Muftijstvo tuzlansko, Institut za društvena i religijska istraživanja u Tuzli, Medžlis Islamske zajednice Tuzla i Medžlis Islamske zajednice Srebrenica, a u Tuzli je otvorena u okviru programa “30 godina sjećanja na genocid u Srebrenici”.
