U Gazi Turali-begovoj džamiji u petak, 14. februara 2025. godine je održana mevludska svečanost povodom 15. februara, Dana Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.
Gazi Turali-beg smatra se utemeljiteljem moderne Tuzle. Vakufnama Gazi Turali-bega, sačinjena 15. februara 1572. godine, jedan je od rijetkih sačuvanih dokumenata te vrste u Bosni i Hercegovini.
Ovim vakufom Gazi Turali-beg uvakufio je džamiju, han, hamam, brojne dućane, izvore slane vode i velike površine zemljišta.
Biranim riječima dobrodošlice i selamima na početku programa obratio se imam Gazi Turali-begove džamije hafiz Merim-ef. Đulović.
Mevludskoj svečanosti prisustvovali su muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, predsjednik Izvrsnog odbora prof. dr. Amir Karić, glavni imam hafiz Ahmed-ef. Huskanović, tuzlanski imam, članovi Izvršnog odbora, direktori institucija Ismake zajednice, vakifi, muderrisi, džematlije i gosti.
Mevludski program izveli su učenici Behram-begove medrese.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tuzla hafiz Ahmed-ef. Huskanović je kazao da se možemo ugledati na jednog od najvećih vakifa Islamske zajednice u cjelini.
– U Tuzli je, pored Behram-bega jedan od najznačajnijih vakifa Gazi Turali-beg. U našoj historiji je bilo toliko značajnih ljudi koji su izdvajali jako puno za zajednicu, društvo, za džemat. I naša namjera je od početka bila da se ugledamo na te ljude. Velikani poput Gazi Turali-bega daju nam jednu vrstu samopouzdanja i pozivaju nas na dobročinstvo. Pogledajmo ovu džamiju, ona je 452 godine na ovom mjestu, koliko je ljudi prošlo kroz nju, koliko se učilo Kur’an, koliko klanjalo. Molim Allaha da nam vakuf, davanje, ulaganje našeg vremena, znanja, materijalnog dobra bude jedan od prioriteta i tome da učimo našu djecu – poručio je vjernicima hafiz Huskanović.
– Naše duše su ustreptale nakon mjeseca redžeba, a sada, u ovom mubarek mjesecu, s velikom čežnjom i radošću iščekujemo ramazan, kazao je muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović i dodao da večerašnji ibadet donosi poseban podstrek, obavljajući ga u jednoj od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, u čast velikog djela našeg plemenitog Gazi Turali-bega.
Muftija Fazlović je naglasio da nadahnuće crpimo iz vakufa, iz neizmjernog dobročinstva koje je Gazi Turali-beg ostavio generacijama koje dolaze.
– Svake godine sve više upoznajemo ovog plemenitog čovjeka, čija djela govore o njemu, njegovoj generaciji i svima onima koji su, poput njega, činili dobro u minulim vremenima. To je snažna poruka koju prihvatamo otvorenih srca, razborito i odlučno – kazao je muftija Fazlović.
Kako je istakao, sadašnja generacija nastavlja oplemenjivati temelje koje je postavio Gazi Turali-beg.
– Na temeljima tog vakufa obnavljamo i podižemo naša sadašnjazdanja – naše džamije, škole, medresu i mektebe, revitalizujemo vakufe, posebno u Tuzli. I ne samo da obnavljamo, već niču i novi vakufi potomaka Gazi Turali-bega i njemu sličnih velikana – poručio je muftija Fazlović.
Muftija je u svom govoru izrazio zahvalnost Allahu što nam je podario snagu da kroz vlastitu svijest, duhovnost, znanje i zajedništvo, uz podršku naših institucija, jačamo svoj identitet – u vjeri, državi, naciji i jeziku.
Gazi Turali-begova plaketa rahmetli Nijazu Fočiću
Tokom svečanosti posthumno je uručena Gazi Turali-begova plaketa rahmetli Nijazu Fočiću.
Obrazloženje o dodjeli Plakete pročitao je sekretar Medžlisa Tuzla Mersad Pašić, a samu Plaketu Melihi Beganović, kćerki rahmetli Nijaza Fočića, uručio je Muftija tuzlanski.
Gazi Turali-begova plaketa je najviše godišnje priznanje koje se dodjeljuje osobama koje su uložile veliki napor i snažno doprinijele ukupnoj misiji i djelovanju Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.
Rahmetli Nijaz Fočić inžinjeg geodezije, potječe iz ulemaske porodice koja je doselila iz Foče na ove krajeve. Rođen je 10. aprila 1920. godine u Olovu.
Školovao se u rodnom gradu i Sarajevu. Srednju geodetsku školu je završio u Beogradu oko 1936. te je na olovskom srezu bio prvi diplomirani geodeta. Zaposlenje je dobio u Kladnju gdje je radio kao geodetski službenik.
Od januara do maja 1943. godine je u vojnom zatvoru u Varaždinu da bi bio poslije mobilisan kao
domobran. Od 1944. do 1945. godine je pripadnik Narodnooslobodilačke vojske. Prelazi u Tuzlu 1946. godine te biva zaposlen u geodetskoj službi Općine Tuzla.
Fočić Nijaz je shodno vremenu i okolnostima, nakon II svjetskog rata, kao stručno lice geometar sudjelovao u komisijama koje su po različitim „osnovama“ oduzimale zemljišne posjede od fizičkih lica i vjerskih zajednica nakon II svjetskog rata. Svjedočio je, bez mogućnosti da reaguje, grubom kršenju prava vakufa pa je naknadno pripovijedao: „Kada bi Komisija došla na teren prvo bi provjeravali od koga se oduzima zemljište. Ako bi se radilo o fizičkom licu konstatcija članova Komisije je bila uzimaj koliko treba a kada se radilo o vakufu samo bi konstatovali uzimaj sve“.
Vjerovatno je stav Nijaza Fočića o ovakvom postupanju državnog sistema doprinuo njegovom zatvaranju od 1948. do 1952. godine, ali nije se moglo ni očekivati da osoba ovakvih predaka blagonaklono reaguje na tadašnji tretman Islamske zajednice i vakufske imovine.
Po kazivanju vjerskih službenika u Gradu Tuzli Nijaz Fočić je 80-tih godina redovno upoznavao iste sa vakufskim parcelama koje su svojevremeno oduzete od vakufa, s nadom da će doći vrijeme da se iste povrate i stave u službu vakufa. Tokom 1990. godine tadašnji Odbor Islamske zajednice Tuzla, uspostavio je poslovnu saradnju sa Nijazom Fočićem sa ciljem da osvježi i objedini cjelokupnu katastarsku i gruntovnu dokumentaciju o vakufskoj imovini na području Grada Tuzla.
Dragocjeno je bilo njegovo višedecenijsko iskustvo kao inžinjera geodezije i sudskog vještaka geodetske struke. Fočić Nijaz je ažurirao sve podatke o vakufskoj imovini kojom je Islamska zajenica u Tuzli u tom trenutku raspolagala te dopunio dokumenatciju o oduzetoj vakufskoj imovini i identifikovao istu na terenu, što je bio veoma zahtjevan posao, usljed duple evidencije katastarskih i gruntovnih planova.
Preselio je na ahiret 9. aprila 1997. godine u Tuzli.
