Džemat Hadžijska džamija nastao je izdavajanjem iz džemata Solina 1997. godine. Do njegovog formiranja došlo je usljed naraslih potreba vjernika u ovome dijelu grada. Džemat Novo Naselje Solina se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Tuzle. Pripadaju mu naselja: Novo Naselje, Vodice, Badre i Grado Vrh. Obuhvata prostor s obje strane ulice Armije RBIH, od prve kapije ulaza u kasarnu „Husejn-kapetan Gradašević“, od tzv. 8. marta na istoku, do naselja Bunarić i Krompirište na zapadu. Ima oko 800 domaćinstava. Džamija nosi ime Hadžijska džamija i nalazi se u ulici Novo Naselje bb. Zbog povoljnog pristupa i mogućnosti parkiranja puno vozila neposredno uz džamiju, određeni broj godina se ispraćaj svih hadžija iz BiH, koji na hadž putuju autobusom, vršio upravo ispred ove džamije. Danas se u ovoj džamiji uči ikrar-dova za sve hadžije s područja Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. Još jedna od karakteristika ove džamije je posebnost obilježavanja Nove hidžretske godine. Naime, svake godine polaznici mektepske nastave, uz rukovođenje svog mualima, prirede prigodan program povodom Nove hidžretske godine. Dominantan je prostor džamije, koji je jasno naglašen svojim dimenzijama i oblikom, a iz kojeg se kao aneks, kompoziciono usaglašeni, naslanjaju svi ostali prateći sadržaji. Po svom arhitektonskom oblikovanju džamija je dosta neubičajna u našoj dosadašnjoj praksi gradnje džamija. Zapravo, radi se o džamijskom kompleksu s osnovim pratećim sadržajima, neophodnim za optimalno funkcioniranje svakog sakralnog prostora. Posebna pažnja posvećena je krovnoj konstrukciji i dnevnom osvjetljenju prostora džamije. U tlocrtnoj koncepciji prostor džamije je čvrsta kvadratna forma 10,40×10,40 m, s četverovodnim krovom, malog nagiba krovnih ravni koji asocira na kupolu i ujedno na razapeti šator sa savremenom konstrukcijom , čija veza se može pronaći u konstrukciji pravih izgrađenih džamija. Prema tome, može se konstatirati da je džamija građena u kombinaciji istočne i domaće arhitektonske tradicije. Krov munare je također šatorskog oblika, koji je, opet, karakterističan za drvene bosanske munare.
Unutrašnji enterijer kao i potporna konstrukcija krova u učionici je od drveta, što u ovoj džamiji daje posebnu bosansku osobnost i toplinu. U unutrašnjem dvorištu džamije, nalazi se lijep ružičnjak s malom fontanom u sredini, koja je zaštićena ukrasnom ogradom od metalnih traka u obliku izdužene lukovičaste kupole. Kontrukcija krova u mektepskoj učionici i ulaznom holu je drvena, koja svojom vidljivošću namjerava da ostvari osjećaj topline i ugodnosti prostora.
U mektepskoj učionici organiziran je i rad s djecom predškolske dobi, popularno nazvan „Mekteb igraonica“. Poznato obdanište „Aladin“ započelo je svoj rad upravo pod ovim krovom. Besplatno čuvanje, njega i odgajanje djece olakšavaju roditeljima svakodnevne obaveze, a osim toga, djeca provode vrijeme stičući nova saznanja o vjeri i korisnoj igri.
Na području džemata nalazi se samo jedno mezarje, zvano Bašča.
Imamsku, hatibsku i muallimsku dužnost obavlja Mumin-ef. Mumić.
(Informacije o džematu su preuzete iz Monografije Tuzlanski džemati, autora Šefke Sulejmanovića – Tuzla 2016. godine).