U trećem broj Ramazanskih novina Medžlisa Islamske zajednice Tuzla objavljen je intervju sa Hasan-ef. Spahićem, predsjednikom Medžlisa Tuzla. Intervju prenosimo u cijelosti:
Ponosan sam na projekt izgradnje Gazi Turali-begovog vakufa
Razgovarao: Emir Šečić
Ramazanske novine: Uvaženi Hasan-efendija, možete li nam na početku razgovora kazati o svojim počecima rada u Medžlisu Islamske zajednice Tuzla?
Hasan-ef: Pri kraju odsluženja vojnog roka u Prizrenu poslao sam pismo Odboru Islamske zajednice Tuzla, stavljajući se na raspolaganje Islamskoj zajednici kao svršenik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Ubrzo sam dobio odgovor da imaju upražnjeno mjesto i da se javim kada se vratim sa odsluženja vojnog roka. U septembru 1971. godine imenovan sam za imama Behram-begove džamije. Mektebsku vjeronauku održavao sam u Brđanskoj džamiji, zatim u mektebu Rasovac, a kasnije i u Donjim Čaklovićima. Odziv djece u mektebima bio je veliki, što mi je pričinjavalo veliko zadovoljstvo. U Behram-begovoj džamiji obavljao sam džume i beš-vakat namaze. Veliko je zadovoljstvo kada se danas susretnem sa Tuzlacima i Tuzlankama koji me upitaju da li ih se sjećam iz mekteba. Nastojao sam plasirati u džamiji vjersku literaturu. Redovno sam plasirao 50 primjeraka svakog broja lista ”Preporod”.
Ramazanske novine: Od 1990. godine predsjednik ste ovog medžlisa. Možete li se prisjetiti kakvo je stanje vjerskih objekata i kakva je infrastruktura bila na području ovog medžlisa u tom periodu?
Hasan-ef.: Šta reći ako se zna da je na području Medžlisa Islamske zajednice Tuzla 1990. godine bilo svega 12 džamija i isto toliko imama. U gradskoj zoni mektebska vjeronauka se održavala samo u Jalskoj džamiji, koja je jedina imala mektebsku učionicu i kakve-takve uslove za rad sa djecom. Trojica imama, nasmjenu, održavali su mektebsku vjeronauku: imam Čaršijske, imam Behram-begove i imam Jalske džamije. Dolazila su djeca iz svih dijelova Tuzle, čak iz Moluha, Mandića, Crvenih Njiva, Krojčice.
Ramazanske novine: Slijedi agresija na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine. Kako se organizirao vjerski život u Tuzli tih ratnih godina i kakva je bila uloga MIZ-a Tuzla?
Hasan-ef.: U toku rata organizovali smo mektebsku vjeronauku u svim džamijama, kao i na nekoliko punktova, na Brčanskoj Malti u prostoru gdje je i sada mesdžid, zatim u suterenskim prostorima u soliteru u Krečanskoj ulici, kao i na Slatini, gdje smo organizovali i obavljanje džuma-namaza i teravih-namaza. U toku rata pomogli smo otvaranje Radija ”Hayat”, na čijim talasima su često išle emisije vjerskog sadržaja, razna predavanja itd. U toku rata je počela i vjeronauka u školama, gdje smo se angažirali i obezbijedili muallime u svim školama. Smatram važnim organiziranje Udruženja Bošnjaka intelektualaca, koje je održalo 8 vrlo uspješnih sesija, kongresa, na 8 važnih tema u prepunoj sali Kristalne dvorane Hotela „Tuzla“. Organizirali smo vrlo uspješan 
omladinski hor, koji je imao redovne probe u sali Muzičke škole u Tuzli i koji je izveo veliki broj uspješnih programa, bajramske akademije u Kristalnoj dvorani Hotela „Tuzla“, mevludsku akademiju u sali Narodnog pozorišta u Tuzli, kao i bajramsku akademiju u Velikoj dvorani SKC „Mejdan“ gdje je prisustvovao veliki broj posjetilaca, preko 8000. Ovaj hor je izvodio programe u Sudanu, zatim u Turskoj, u gradovima: Istanbulu, Konji, Kajseriju, Ankari… Medžlis je u predratno vrijeme pomogao organiziranje Patriotske lige, smještaj vojnog i političkog štaba dok je jedinica Patriotske lige boravila u Tuzli. Medžlis je organizirao formiranje ”Merhameta” u Tuzli. ”Merhamet” je imao također značajnu ulogu, kako u toku rata, tako i poslije rata, sve do danas.
Ramazanske novine: Ratne 1993. godine reaktivira se rad Behram-begove medrese u Tuzli. Koliki je doprinos MIZ-a Tuzla u rekonstrukciji i revitalizaciji Behram-begove medrese?
Hasan-ef.: U vrijeme moga izbora na mjesto predsjednika Medžlisa Islamske zajednice Tuzla dogodile su se i demokratske promjene u Bosni i Hercegovini, tako da smo poslali Mešihatu Islamske zajednice Sarajevo prijedlog reaktiviranja Behram-begove medrese u Tuzli. Odgovor iz Mešihata nikada nismo dobili. U međuvremenu smo radili na pripremama za izbor muftije u Tuzli, jer je to bilo upražnjeno mjesto otkako je bivši muftija Mujić izabran za reisul-ulemu Islamske zajednice u Jugoslaviji. Po ovom pitanju najviše je bio angažiran rahmetli Besim-ef. Čanić, imam Jalske džamije. Izbor muftije tuzlanskog Husein-ef. Kavazovića organizovan je u prostorijama Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. 1993. godine posjetio nas je dr. Bilal-ef. Hasanović ispred Mešihata Islamske zajednice u Zenici i tom prilikom dao podršku našem prijedlogu za reaktiviranje Behram-begove medrese u Tuzli. Iste godine počinje rad Medrese koja je smještena u prostorijama OŠ „Jala“ i žensko odjeljenje u sali Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. Medžlis Islamske zajednice Tuzla je uzeo aktivno učešće i kada su u pitanju finansijska sredstva. Pomogli smo dogradnju Medrese sa preko 300 000 KM.
Ramazanske novine: U svom dosadašnjem radu i djelovanju u MIZ-u Tuzla iskusili ste ambijent političkog sistema koji nije bio naklonjen vjerskim institucijama. Kako je bilo raditi u takvom sistemu i može li se taj ambijent porediti sa ovim današnjim?
Hasan-ef.: Teško je bilo raditi u vrijeme socijalističkog sistema. Vlasti su držale pod kontrolom sve, a posebno vjerske zajednice. Najveći dio vakufske imovine su nacionalizirali, a kada presuše izvori finansiranja, teško je bilo šta organizirati, planirati… Taj ambijent apsolutno nije moguće porediti. U socijalizmu su vjerske zajednice imale velika ograničenja slobode, dok je danas na snazi potpuna sloboda, ako izuzmemo prostor entiteta RS. Državni aparat u vrijeme socijalizma imao je veliki utjecaj na odbore islamske zajednice. Evo jednog primjera: Jedne prilike sam sa Adil-ef. predložio tadašnjem Odboru islamske zajednice Tuzla da se obezbijede djeci u mektebu sendviči, papuče, jer je hladno u džamiji, autobuske karte, jer su neka djeca dolazila autobusom iz Moluha. Prijedlog nije prošao…
Ramazanske novine: Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu počinju aktivnosti na poboljšanju infrastrukture i izgradnji novih vjerskih objekata na području MIZ-a Tuzla. Možete li nam kazati kada su počele te aktivnosti i zašto se javila potreba za izgradnjom novih vjerskih objekata odmah nakon završetka rata?
Hasan-ef.: Naše pripreme za izgradnju novih džamija počele su i prije agresije na BiH. Sa demokratskim promjenama džematlije su bile slobodnije i dolazile su sa prijedlozima za izgradnju džamija u njihovim naseljima. Tuzla nije mogla izgraditi džamiju od odlaska Osmanlija. Sve džamije u užem dijelu grada do 1990. godine potiču iz osmanskog perioda i sve se nalaze u prečniku od 1 km. Na sjednici Odbora Islamske zajednice smo usvojili plan izgradnje 7 džamija. Izgradnja prve džamije počela je u Moluhama pred rat, a poslije rata nastavljena je izgradnja i ostalih na našem medžlisu. Postojala je nasušna potreba za novim džamijama kako bi se približili džematlijama.
Ramazanske novine: U proteklih dvadeset godina u Tuzli je izgrađeno nekoliko džamija, mesdžida, mekteba. O kojem se broju radi i da li trenutno raspoloživi vjerski objekti zadovoljavaju potrebe muslimana u Tuzli?
Hasan-ef.: U proteklih 20 godina izgrađeno je 26 džamija, 5 mesdžida ili mekteba. Bilo je neophodno obezbijediti milionska sredstva za temeljitu obnovu i rekonstrukciju Čaršijske, Mejdanske i Turali-begove džamije. Na redu je rekonstrukcija i vraćanje kupole Behram-begovoj (Šarenoj) džamiji. Imamo prijeku potrebu u ovom trenutku za još dvije džamije, i to na Brčanskoj Malti i Sjenjaku.
Imamo u planu izgradnju islamskog kulturnog centra kod Džamije ”Kralj Abdullah”, kao i vakufskih prostora koji će omogućiti lakše održavanje ove džamije.
Ramazanske novine: Poznato nam je da je pitanje vakufske imovine u Tuzli i dalje neriješeno. Dokle se s tim došlo i postoje li neki pomaci na tom polju?
Hasan-ef.: Imali smo velika očekivanja od donošenja najavljivanog Zakona o denacionalizaciji devedesetih, preko Zakona o restituciji prije nekoliko godina, da bismo sada iskoristili Zakon o stvarnim pravima na nekoliko nacionaliziranih parcela koje još uvijek nisu izgrađene, da se upišemo kao vlasnici. Transformacijom vakufa obezbijedili smo u gradu 7 novih vakufskih stanova, kao i 2600 m2 vakufskih poslovnih prostora. Ušli smo u posjed vakufskog prostora koji je nacionaliziran, gdje se nalazi Klub čitalaca. Svi džemati izvan grada imaju obezbijeđene vakufske stanove za imame.
Ramazanske novine: Kakvo je stanje mezarja na području Medžlisa Tuzla i imaju li tuzlanske džematlije razloga za zabrinutost. Koliki su trenutni prostorni kapaciteti mezarja kojima upravlja Medžlis Tuzla i da li se radi na njihovom proširenju ili eventualnim otvaranjem novih mezarja?
Hasan-ef.: U gradskoj zoni mezarja kojima raspolaže Islamska zajednica su prilično popunjena. Sve činimo što je u našoj moći da proširimo ili obezbijedimo nove lokacije, ali je jako teško, pogotovo što općinske vlasti ništa ne čine da nam pomognu, iako je to njihova obaveza, jer su mezarja komunalni objekti koje je Općina dužna obezbijediti. Što se tiče džemata izvan grada, oni nemaju tih problema. Radimo na otvaranju novog mezarja u džematu Simin Han, ali i na proširenju postojećih mezarja u nekoliko tuzlanskih džemata.
Ramazanske novine: Koji su to najvažniji projekti na kojima ste posebno radili u proteklim godinama a koje biste ovom prilikom posebno izdvojili?
Hasan-ef.: Jedan od najvažnijih projekta koji bih želio izdvojiti je projekat na kojem sam radio zajedno sa tadašnjim muftijom Huesin-ef. Kavazovićem u obezbjeđivanju zgrade za sjedište muftijstva tuzlanskog. Uložili smo ogromne napore u pregovorima sa Vladom a rezultat tih pregovora je da smo dobili zgradu u kojem je i danas sjedište našeg muftijstva. Već sam spomenuo neke projekte ali ovom prilikom izdvojit ću sljedeće: reaktiviranje Behram-begove medrese u Tuzli, izgradnju Džamije ”Kralj Abdullah”, izgradnju vakufskih stambeno-poslovnih prostora, a posebno sam ponosan na organiziranje predavanja za omladinu u Behram-begovoj džamiji od 1988. do 1992. godine. Zahvaljujući ovoj tribini, a omladina nije prihvatila da tribina pauzira ni preko zime, organizirali smo uvođenje podnog grijanja i ova džamija je prva dobila grijanje. Na ove tribine povremeno smo pozivali goste predavače, između kojih posebno ističem ciklus od 10 predavanja na koje je dolazio Ešref-ef. Kovačević, koji je nakon tribina održavao časove Kur’ana i kur’anskog pisma. Po meni je važno i to što sam, nakon smjene glavnog imama Muhameda-ef. Lugavića, predložen na dužnost glavnog imama, na čemu sam zahvalan reisul-ulemi Mustafi efendiji Ceriću. Tu dužnost nisam bio u prilici prihvatiti ali sam jedan kratak period vršio dužnost glavnog imama do imenovanja novog imama. A potom je na mjesto glavnog imama predložen i imenovan dr. Amir-ef. Karića, kome pripadaju velike zasluge za izrastanje Medžlisa Islamske zajednice Tuzla među najorganiziranije medžlise u BiH. Ovom prilikom moram spomenuti i moj odlazak zajedno sa Muhamed-ef. Lugavićem, Abdulah-ef. Hodžićem i vladikom Kačavendom u Zvornik na pregovore kako bi se zaštitili Bošnjaci Kozluka koji su već bili zarobljeni. Rezultat tih pregovora bio je otvaranje puta i spašavanje 15 000 kozlučkih Bošnjaka, koji su bezbjedno preko Srbije iselili u Mađarsku. Također, smatram važnim projekat osnivanja, pri Medžlisu Islamske zajednice Tuzla, pokopnog preduzeća „Revda“, koje uspješno obavlja ovu djelatnost od njegovog osnivanja 2002. godine do danas. Zahvaljujući našem pokopnom društvu, mi smo bili u mogućnosti ponuditi našim članovima Islamske zajednice vjerske i pokopne usluge, uz simbolične troškove do 100 KM. Na kraju moram spomenuti i veliku ulogu Medžlisa Islamske zajednice Tuzla u organiziranju i osnivanju Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj pored Lukavca. 1993. godine održali smo promociju osnivanja biblioteke „Behram-beg“ u Tuzli koja na svojim rafama ima veliki broj djela na arapskom, turskom, perzijskom, engleskom, njemačkom i svakako bosankom jeziku. U biblioteci se nalazi i značajan broj starijih rukopisa na orijentalnim jezicima. Danas je biblioteka na budžetu TK i od velike je pomoći studentima odsjeka turskog i bosankog jezika i književnosti.
Ramazanske novine: Projekat rekonstrukcije i revitalizacije Gazi Turali-begovog vakufa u Tuzli je mnogo važan, kako za Islamsku zajednicu, tako i za mnoge građane Tuzle. Kada se planira završetak radova na ovom vakufu?
Hasan-ef.: Ponosan sam i na ovaj projekat izgradnje Gazi Turali-begovog vakufa, koji će imati 2000 m2. Izgradnjom ovoga objekta željeli smo sačuvati i ovjekovječiti uspomene na tuzlanske vakife: Turali-bega, Behram-bega, Hasan-bega. Očekujemo da će ovaj vakuf biti značajan izvor finansiranja Medžlisa Islamske zajednice Tuzla i njegovih projekata. U toku je komisijski pregled i dobijanje upotrebne dozvole. Očekujemo završetak radova do ramazana. Ovih dana vršimo odabir namještaja za opremanje našeg prostora gdje će biti sjedište Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.
Ramazanske novine: Koje su to najvažnije aktivnosti koje planirate realizirati u organizaciji MIZ-a Tuzla u narednom periodu?
Hasan-ef.: Jedan od najvažnijih projekata koji slijedi jeste rekonstrukcija Behram-begove (Šarene) džamije, vraćanje izleda ovoj ljepotici koji joj pripada. Šarena džamija je najstarija tuzlanska džamija, želimo joj vratiti kupolu i njen poseban izgled, po kojem je bila prepoznatljiva. U narednom periodu imamo u planu izgradnju islamskog kulturnog centra kod Džamije ”Kralj Abdullah”, u veličini oko 9000 m2. U okviru islamskog kulturnog centra imat ćemo kulturne, vjerske, edukativne, odgojne i rekreacione sadržaje. Nastavljamo intenzivan rad na ažuriranju nacionalizirane vakufske imovine, kako bismo bili spremni za donošenje zakona o restituciji. Također, nastavićemo sa transformacijom vakufske imovine, što će sigurno biti znatno ekonomsko jačanje Islamske zajednice, a to će biti pretpostavka za stvaranje boljih uslova za rad i planiranje projekata i programa koji će zadovoljiti potrebe za rad, kako sa djecom i omladinom, tako i sa odraslim članovima Islamske zajednice.
Ramazanske novine: I na kraju ovog razgovora, zamolio bih Vas da našim čitaocima uputite Vašu ramazansku poruku?
Hasan-ef.: Ramazan je najbolja prilika za duhovni preporod, približavanje našem Stvoritelju Allahu, dž.š., kroz ramazanske ibadete. Približavajući se Allahu, dž.š., mi se približavamo i samima sebi, kao i svima drugima, od rodbine do komšiluka / susjedstva. Iskoristimo ramazanske dane da popravimo bilans naših dobrih dijela, zaslužimo oprost grijeha, Allahovu milost i velike nagrade koje Allah, dž.š., obećava za izvršavanje ramazanskih ibadeta, posta, učenja Kur’ana, namaza, izvršavanje zekata… Ramazan je najbolja prilika za upućivanje dova Allahu Uzvišenom za mnogobrojne naše potrebe, a posebno za popravljanje našeg stanja, za mir i sigurnost života, kako na našem lokalnom, tako i na svjetskom planu, a Milostivi Gospodar uz ramazan uslišava dove postača.
Intervju je objavljen u Ramazanskim novinama 2015/1436.h.godine