Aja Sofija je bila svjedok dva carstva i predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika povijesti arhitekture.
Staviti Istanbul pod svoju vlast, bio je san mnogih osvajača. Hadis Muhameda a.s. koji kaže, “Sigurno će Carigrad biti osvojen, pa divan li je vojskovođa taj čovjek i divna li je ta vojska koja će to ostvariti.” [Sahih – Ahmed 4/235 i Hakim 4/442] uvijek je održavao taj san živim.
Priča kaže da je ostvarivši ovaj veliki san sultan Mehmet Fatih, nakon ulaska u Istanbul, u Aja Sofiji učinio sedždu zahvale i klanjao dva rekata namaza. Historijski izvori kazuju da je sultan Mehmet Fatih prvi džuma namaz nakon osvajanja Istanbula klanjao u Aja Sofiji. Aja Sofija je tako postala simbolom osvajanja, a sam sultan Mehmet Fatih dao ju je pretvoriti u džamiju.
I bizanski car Justinijan I je imao san: izgraditi bogomolju koja će vječno trajati. Kada je po treći puta izgradio bogomolju koju su carevi prije njega dva puta gradili, krćanskom svijetu je poklonio najveću bogomolju izgrađenu do tada. Gradnja Aja Sofije je počela 532. godine i završena je za samo pet godina, te je crkva uz svečanu ceremoniju otvorena 537. godine.
Carska crkva je i izvor mnogih legendi koje su poznate i danas. Legende koje se nalaze i u bizantskim i u osmanskim izvorima kazuju da Aja Sofija ima mnogo veći značaj od jedne bogomolje.
Ime nakon osvajanja: Velika džamija (Cami-i Kebir)
Nakon osvajanja Istanbula, Aja Sofija je postala glavna bogomolja u Osmanskom carstvu. Te je dobila naziv “Cami-i Kebir”, što znači “velika džamija”. Aja Sofija u tursko-islamskoj kulturi sadržava mnogo veća značenja od bilo koje druge džamije… Zauzima centralno mjesto u državnoj upravi kod Osmanlija. Ona je prva bogomolja gdje su se sultani i drugi državnici susretali sa narodom za vrijeme džuma i bajram namaza i gdje su dolazili za vrijeme mjeseca Ramazana, posebno u noći Lejlt-ul Kadr. Nakon osvajanja Istanbula Aja Sofija je doživjela brojne promjene. Minareti su djelo Mimar Sinana, a pridodani su joj i medresa, minber i mihrab. U XVII stoljeću na unutarnje zidove su postavljene ploče na kojima su kaligrafski ispisana imena Muhameda a.s., te halifa Ebu Bekira, Omera, Osmana, Alija, Hasana i Husejina – ti natpisi predstavljaju najveće kaligrafske natpise u islamskom svijetu.
Kako se Aja Sofija okrenula od smjera Jerusalema u smjer Kabe?
Predanja u vezi s ovom velikom bogomoljom nastavila su se i u osmansko vrijeme. U Sejahatnami čuvenog putopisca Evlije Čelebije nalaze se legende o Aja Sofiji. Jedna od najpoznatijih legendi iz Sejahatname kaže da je hazreti Hidr okrenuo Aja Sofiju u smjeru Kabe. Predanje kaže da je sultan Mehmet Fatih, kada je klanjao prvu džumu u Aja Sofiji, ispred sebe ugledao Kabu, te da je hazreti Hidr, stavljajući prst u “Stup suza”, okrenuo cijelo zdanje u smjeru Kabe. Naučnici ovu legendu objašnjavaju tektonskim pomjeranjima. Kaže se da je pomjeranje Aja Sofije u smjeru Kabe, koji je vrlo blizu smjeru Jerusalema, rezultat tektonskih pomjeranja.
Aja Sofija izgrađena kao crkva, te nakon pada Istanbula pretvorena u džamiju. Naredbom osnivača Republike Turske, Mustafe Kemala Ataturka, 1935. godine je otvorena kao muzej. Aja Sofija je bila svjedok dva carstva, jedan je od najznačajnijih spomenika povijesti arhitekture koji je sačuvan do danas, svojom arhitekturom, veličanstvenošću i legendama oduševljava cijeli svijet.
{gallery}251113_0{/gallery}