Među poznate alime sjevernoistočne Bosne iz perioda kraja 19. i početka 20. stoljeća ubraja se hafiz Seid-ef. Zenunović. Povodom devedeset godina od njegovog preseljenja na Ahiret, u Tuzli je održan kolokvij “Hafiza Seid-ef. Zenunović, život i djelo (1875-1932)”.
Na kolokviju koji je održan u Tuzli prisutnima se obratio dr. Mensur-ef. Husić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog i glavni tuzlanski imam hafiz Ahmed-ef. Huskanović. Učešće u programu uzeo je hor MIZ Tuzla Gazi Turali-beg koji je izveo dijelove mevluda hafiza Zenunovića a moderator je bio Emir Šečić, sekretar Instituta za društvena i religijska istraživanja.
O temi Prijevod Kur’ana hafiza Zenunovića govorio je dr. Sead-ef. Seljubac. “Prema do sada poznatim činjenicama, sačuvane su i raspoložive nepotpune trideset tri od prijevoda Kur’ana hafiza Zenunovića. Najznačajnije karakteristike ovog prijevoda su prilagođenost jezika ljudima svoga vremena i svoje sredine, ljepota konstrukcije rečenice i jasnoća misli, što ukazuje da je bio vrstan poznavalac i arapskog i bosanskog jezika, naročito stilistike i poezije“, kazao je dr. Seljubac, nagalasivši da nije zabilježeno niti nam je poznato da je hafiz Zenunović imao bilo kakvih drugih namjera kada je radio na svom prevođenju Kur’ana izuzev misijskog rada na upoznavanju muslimana sa sadržajem njihove Knjige vodilje.
„Čak ni redoslijed prevođenja nije hronološki što ukazuje na činjenicu da je prevodio sure ili njihove dijelove spram trenutne aktivnosti i potrebe. Prevode je ustupao drugima na korištenje i prepisivanje. Nije ljubomorno čuvao dijelove sa namjerom da kompletira cijeli prevod i objavi ga“, kazao je dr. Seljubac, te je u svome izlaganju ukazao na neke specifičnosti Zenunovićevog prijevoda Kur’ana pri tome napravivši poređenje sa Ljubibratićevim prijevodom nastalim ranije i Karabegovim pisanim kasnije.
Mr. Admir Muratović je imao izlaganje o temi Jezičko-stilske karakteristike mevluda hafiza Zenunovića. “Posmatrajući mevludski tekst hafiza Zenunovića u kontekstu vremena njegovoga nastajanja, zaključujemo da je imao istančan osjećaj za svoj jezik, da je bio naglašenoga lirskog senzibiliteta. Neka odstupanja od standardnoga bosanskog jezika samo su djelimično rezultat utjecaja kolokvijalnoga govora područja na kojem je autor živio, a više su u svrsi stilogenosti teksta, odnosno njegove metrike”, kazao je mr. Muratović te je istakao da je mevlud atora hafiza Seida Zenunovića nastao je 1929. godine na arebici, u izdanju Islamske dioničke štamparije u Sarajevu. Spada u kraće mevlude. Sastoji se od sljedećih poglavlja: Predgovor, Rođenje Muhammeda alejhi-s-selama i Dodatak Mevludi-šerifu. Predgovor se sastoji od 15 distiha, Rođenje Muhammeda alejhi-s-selama od 82 distiha i Dodatak Mevludi-šerifu od 23 distiha.
Dr. Mirsad Arnautalić govorio je o temi Život hafiza Zenunovića i njegovo djelo “Vefat Resulallah”. Hafiz Seid-ef. Zenunović je rođen 1875. godine u Koraju. Obrazovao se u korajskoj medresi Igrišće. Nakon završene medrese, u periodu od 1912. do 1919. godine bio je imam, hatib i muallim u Trnovi kod Bijeljine. U Koraj se vraća 1919. godine i započinje službovanje kao imam Atik džamije. Jedno vrijeme je predavao i vjeronauku u osnovnoj školi. Imao je sedmero djece. Na Ahiret je preselio 1932. godine, u pedeset i sedmoj godini života i ukopan je u haremu Atik-džamije.
„Vefat o smrti Muhammeda a.s., a koji je napisao Seid Zenunović, razlikuje se od vefata drugih pjesnika po svom sastavu. Njega sačinjava više podnaslova tj. više tematika. Dva su osnovna motiva vefata: Muhammed, a.s., i hazreti Fatima tj. njihove ličnosti. Oni su svojom dobrotom, važnošću, ljubavlju prema dragom Allahu, vjeri i ummetu nagnali mnoge pjesnike da na jedan tužan, a sa druge strane ponosan način prikažu njihov odlazak sa ovoga svijeta“, kazao je dr. Arnautalić naglasivši da vefati pored književnih vrijednosti imaju i kulturološki značaj jer pomažu pamćenju i sjećanju na prošlost koja je značajna za muslimane širom svijeta.
Kolokvij o hafizu Seid-ef. Zenunoviću održan je u Tuzli i Čeliću, a isti su organizirali Muftijstvo tuzlansko, Institut za društvena i religijska istraživanja, Medžlis Islamske zajednice Čelić i Medžlis Islamske zajednice Tuzla.
