Džemat Mejdanska džamija pripada grupi starih gradskih tuzlanskih džemata i razvio se između džemata Brđanske i Mosničke džamije. Nakon drugog svjetskog rata došlo je do rušenja džamija na Vikalju i Mosniku, tako da je došlo do teritorijalnog širenja ovog džemata, sve do obnavljanja Vikaljskog džemata 2000. godine. Džemat broji oko 350 domaćinstava. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Jale, na južnoj strani Tuzle, na padinama Iličince. Omeđuju je dvije ulice, ulica Mejdan i ulica Muftije-ef. Kurta. Prema dostupnim informacijama, džamiju je izgradio Dželali vaiz Mehmed efendija prije 1644. godine, što znači da je stara više od 360 godina. U narodu je poznata i kao Vaiz Ali-efendijina džamija.
Džamija se svojim arhitektonskim izrazom i položajem potpuno uklapa u ambijentalnost mahale, čineći, sa svojim okruženjem skladnu i jedinstvenu cjelinu, te je jedna rijetkih džamija u Bosni i Hercegovini koja je ostala do danas sačuvana u prvobitnom izgledu. Mejdanska i Džindijska džamija su jedine dvije džamije u Bosni i Hercegovini s izbačenom galerijom u trijemu. Prostorna koncepcija Mejdanske džamije zasniva se na osnovnim elementima standardne jednoprostorne džamije s drvenom munarom. U prednjem dijelu džamije čuvaju se dva kamena svijećnjaka, visine oko 40 cm. Unutrašnji zidovi džamije su bijele boje, a enterijer je u cjelosti od drveta u prirodnoj boji, zaštićen bezbojnim lakom. Na ulazu u dvorište postavljena je velika kapija, s dvokrilnim drvenim vratima i dvovodnom nastrešicom, s pokrovom od šindre. U dvorištu džamije, s lijeve strane prilazne staze nalazi se otvoreni šadrvan s četiri česme i tri klupice za sjedenje prilikom uzimanja abdesta. Ranije je u dvorištu iza džamije bio mekteb, a po nekim podacima, u njemu su povremeno stanovali i imami džamije. Danas je na tom mjestu izgrađen veoma lijep i funkcionalan mekteb s višenamjenskom upotrebom. S desne strane džamije nalazi se kamena ploča, postavljena na dvije kamene kvadre, visoke oko 20 cm. Smatra se da je kamen na ovo mjesto postavljen prilikom prve gradnje džamije. Isprtaša postavljen je jedan manji nišan na postolje od kovanog željeza. Nišan je pronađen u zemlji prilikom uređenja dvorišta 2006. godine.
Današnji mještani se kopaju u mezarju Kalebić, koje je od džamije udaljeno oko 1 km. U vrijeme dolaska Fehim-ef. Veladžića za imama džemata 1994. godine, mujezinsku dužnost obavljao je Alija Kamberović, koji je učio ezan s munare. Zbog postojanja opravdane bojazni od rušenja tadašnje munare, dotrajale usljed starosti, donijeli su odluku da se ezan uči ispred džamije. U mektebu se pored mektepske nastave, održavaju derviški zikr po nakšibendijskom tarikatu i omladinska druženja u organizaciji Omladinskog kruga Mreže mladih koji djeluje pri Medžlisu Tuzla.
Imam, hatib i muallim Mejdanske džamije je Fehim-ef. Veladžić.
(Informacije o džematu su preuzete iz Monografije Tuzlanski džemati, autora Šefke Sulejmanovića – Tuzla 2016. godine).