Piše: Mr.sci. Muamer Hasanbašić
Sažetak
U ovome radu ukratko smo pokušali naglasiti osnovne karakteristike mekteba i mektepske nastave kroz prizmu upotrebe novih IKT tehnologija kao i o mogućnostima njihove praktične primjene i realizacije na terenu, odnosno mektebskoj učionici. A prilikom izvanrednih situacija, kakva je ova sa pandemijom virusa COVID- 19, nameće se kao jedini mogući način izvođenja nastave i komunikacije sa učenicima. Takođe smo pokušali ukazati na sve one probleme sa kojima se mektepska nastava susreće u svom praktičnom djelovanju kao i na mogućnost i nužnost reorganizcije i poboljšanja iste.
Ključne riječi: IKT tehnologija, multimedij, mekteb, nastavni sadržaj.
Mekteb1 je temeljna i početna odgojno obrazovna ustanova na nivou džemata2 u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Kroz mekteb se odvija redovna mektebska nastava, institucionalno organizovani islamski odgoj i obrazovanje, tako da slobodno možemo kazati da je mektebska nastava temelj cjelokupnog islamskog institucionalnog obrazovanja. Povijesno gledajući njegova uloga se mijenjala, ali u savremenim uvjetima u kojima mekteb danas egzistira tijesno je povezana sa njenim povijesnim naslijeđem i zato ćemo je posmatrati u tom kontekstu, jer veliki je broj naprednih ideja i rješenja ušao u mektebsku nastavu, ali je i još veći broj starih, tradicionalnih rješenja preživio sve faze kroz koje je prošla mektebska nastava. Ono što je ostalo trajnom kategorijom i što nije bilo podložno vremenskim promjenama jesu ciljevi i zadaci mektebske nastave koji se ogledaju kroz tri dimenzije: odgojni, obrazovni i funkcionalni.
Odgojni ciljevi mektebske nastave sazdani sun a hadisu3 Muhammeda a.s. gdje kaže: “Poslan sam da usavršim plemenite osobine kod ljudi”. U ovim riječima možemo pronaći odgovor zbog čega su na prvom mjestu odgojni ciljevi nastave. Odgajanje je aktivan proces, koji je usko povezan sa obrazovnim i funkcionalnim ciljevima.
Obrazovni ciljevi podrazumjevaju usvajanje novih znanja o vjeri koja su predviđena planom i programom mektebske nastave, a pojmovi koji se odnose na obrazovne ciljeve u mektebskoj nastavi su: usvajanje, upoznavnje, proširivanje, utvrđivanje i dr.
Funkcionalni ciljevi mektebske nastave trebalo bi da doprinesu razvijanju ljudskih sposobnosti i to: senzornih, praktičnih, intelektualnih i komunikativnih, a pojmovi koji se vezuju za funkcionalne ciljeve su: razvijanje, uvježbavanje, formiranje, zaključivanje i dr. Nastava može odgojno djelovati samo ako se istovremeno ostvaruju svi ciljevi mektebske nastave i ako djeca budu imala uzor koji je primjenio sve ciljeve ili ih još uvijek usvaja, tako da djecu učimo u mektebu da vjeruju u Boga, da rade (primjenjuju) ono što su naučili i da svima prenesu ono što su naučili. Tako da mekteb ima obavezu i odgovornost da razumije potrebe vremena i prostora u kojem egzistira, te da pokuša odgvoriti na sve izazove iskušenja sa kojima se suočava na svome putu. Uz sve nedostatke koji je prate, nikada se ne smije zaboraviti činjenica da je mektebska nastava prvi organizovani školski sistem na ovim prostorima. Kada govorimo o zatečenom stanju u školstvu i obrazovanju predosmanske Bosne možemo govoriti o razvoju pismenosti i kulture, ali ne i o razvijenom školskom sistemu koga do dolaska Osmanlija u ove krajeve, ipak, po svemu sudeći nije bilo (Kasumović, 1999).
Uloga mektebske nastave kroz povijest se mijenjala zbog čega je značajno učiniti sve da bi se ovaj vid nastave unaprijedi i olakša, a nikako osporava, obezvređuje i otežava. Upotrebom novih obrazovnih IKT tehnologija u mektebskoj nastavi u mnogome će doprinijeti samom usavršavanju natavnika, kao i pokušaj primjene novih nastavnih metoda koje će u mnogome pomoći boljem i efikasnijem izvođenju nastave. Unapređenjem nove obrazovne tehnologije javljaju se novi načini učenja i poučavanja u našim mektebima, što u mnogome doprinosi boljom upotrebom i protokom informacija, kao i njihovom prenošenju, što takođe ima uticaj i na način na koji djeca usvajaju date informacije. One moraju imati opravdanost i svrhu zbog kojih se koriste, kao i poznavanje granice upotrebe ove vrste tehnologije u nastavi.
Takođe veoma važna činjenica jeste i u kojoj nastavnoj situaciji je opravdana upotreba određenih nastavnih medija, koji od tih medija su prilagođeni određenom nastavnom predmetu ili nastavnoj jedinici, koji od nih su predviđeni za individualno a koji za kolektivno učenje. A koji nastavni sadržaji se mogu primjrnjivati u situcijama u kojima su oni jedini izvor, prenos i komunikacija sa učenicima-mjerilo cjekoupnosti nastavnog procesa. Naravno, pitanje koje se samo nameće iz dosada navedenog jeste koje to tradicionalne problem nastave mogu riješiti nove obrazovne tehnologije i koje su im mogućnosti.
Nemoguće je govoriti o prenošnju znanja u bilo kom obliku a da se ne govori o metodici nastave, gdje posebno mjesto zauzimaju nastavne metode, kao način prenošenja znanja, na koje savremene IKT tehnologije itekako utiču kako na njihov odabir tako i na njihovu primjenu u nastavnom procesu.
Upotreba IKT tehnologija u mektebu
Kada govorimo o upotrebi novih IKT tehnologija u nastavnom procesu uopće, a samim tim i u mektebskoj nastavi podrazumjevamo primjenu IKT tehnologija u svim područjima podučavanja i učenja satvljajući u prvi plan komunikacijsku komponentu informacijske tehnologije, što će predstavljati značajnu ulogu u modernizaciji ovog vida nastavno obrazovnog procesa. Jer obrazovna tehnologija ne predstavlja ništa drugo do upotrebu tehnologije za unapređenje obrazovanja. Mogućnost upotrebe IKT tehnologija ima za cilj da kod učenika stvori novo multimedijsko okruženje, čime će uticati na unapređenje procesa učenja, olakšati usvajanje novih nastavnih sadržaja, stvoriti poticajnu sredinu za učenje i poučavanje, gdje će primjena novih tehnologija u obrazovnom procesu imati ulogu novog alata kojeg treba valjano i svrsishodno iskoristiti za postizanje što boljih rezultata u nastavi. Mediji su izvor odgovarajućih podražaja oni kod učenika usmjeravaju pažnju i druge aktivnosti kod osoba koje uče, utiču na pripremanje modela ponašanja, uzrokuju transfer, odnosno prenos informacija, te omogućuju provjeravanje uspjeha. Ove nastavne funkcije ne mogu ostvariti svi mediji. Najsvestraniji su strojevi za učenje, usmena komunikacija, te zvučni filmovi, dok ograničene mogućnosti prema Hedtu pripisuju se prema pokretnim I statičnim slikama, te raznim objektima za demonstriranje (prema: Hedt, 1974, str.215- 219).
Upotreba multimedija kao sredstva prenošenja informacije djeca koriste kako u mektebu tako i u svakodnevnom životu. Djeca u današnjem digitalnom dobu na jedan poseban način komuniciraju, prilaze i dobijaju informaciju, samim tim na poseban način tu informaciju obrađuju, o njoj razmišljaju i primjenjuju u svom svakodnevnom životu. Danas život djeteta bez upotrebe računara, tableta, pametnih telefona skoro da je nezamisliv što nam govori u prilog tvrdnji da je upotreba multimedija kod djece prisutna od najranijeg doba, te da je samo u nastavnom procesu treba iskoristiti što više, ali naravno dilema je na koji način i u kojoj mjeri.
Ovu vrstu nastavnog alata ne treba uvoditi u nastavni proces ako nam je itencija da budemo u trendu, da možemo da kažemo da imamo savremenu učionicu opremljenu savremenim sredstvima prenosa informacija, ili das mo mi ti koji vladamo određenim kompetencijama iz te oblasti, već da njihova upotreba ima za cilj postizanje unaprijed postavljenih zadataka i ciljeva.
Uslovi za izvođenje nastave primjenom IKT tehnologija
Da bi mektebska nastava mogla da bude adekvatno izvođena uz primjenu IKT tehnologije moraju biti ispoštovani određeni uslovi koji mogu biti vezani za opremljenost same učionice (mekteba), uslovi vezani za muallima ( vjeroučitelja) i uslovi vezani za samog učenika.
Uslovi koji su vezani za učionicu (u vanrednim situcijama kuća ili stan) podrazumjevaju one tehničke preduvjete tj. opremljenost učionice (mekteba) da bi se u takvoj učionici mogli koristiti svi multimediji koji su nam trenutno na raspolaganju za obradu datih sadržaja. Data sredina mora biti poticajna. Fizička priutnost računara je prvi korak i preduslov koji će dovesti do ostvarenja i realizacije nove obrazovne sredine.
Uslov koji je vezan za učenike jeste sticanje informacijske i informatičke pismenosti. Dolaskom, upotrebom i primjenom novih tehnologija u nastavi javlja se i pojam digitalne kompetencije koji ne označava ništa drugo do poznavanje rada na računaru kako od strane nastavnika tako i od strane učenika. Samim time dolazimo do novih faktora unutar nastavnog procesa, sem nastavnika, učenika i nastavnog sadržaja. Primjenom novih tehnologija u nastavi imamo ukupno pet stvari na koje možemo staviti fokus za kvalitetno izvođenje nastave a to su: nastavnik, učenik, nastavni sadržaj, nastavna tehnika i prostor. Zajednički čineći didaktički peterokut (Radonić 1997).
Učenici su ti koji diktiraju izbor nastavnih medija. Prvi kriterij za izbor i dizajn nastavnih medija predstavlja veličinu skupine učenika koji će medije koristiti: individualno učenje (u školi ili kod kuće), rad nastavnika sa malim skupinama (4 do 6 učenika), te rad sa velikim skupinama (30 i više učenika). Sljedeće polazište koje je vezano za učenike predstalja angažirana osjetna iskustva: auditivna, vizuelna, audiovizuelna ili multimedijska, ili samo pak verbalna objašnjenja, a zatim pozornost usmjeravamo na prirodu nastavnih sadržja, tj. da li je za određeni sadržaj dovoljan statični medij ( radi upoznavanja strukture, oblika, boje i sl.), ili je potrebno naglasiti kretanje npr. radi upoznavanja procesa (Kemp, 1973).
Na ovaj način poučavanje i učenje u cijelosti postaje usmjereno na učenika, tako da učenje nije više samo puko konzumiranje sadržaja, ono postaje kreiranje vlastitog znanja uz pomoć dostupnih izvora, čime dolazi do stvaranja ozračja i okruženja po mjeri svakog učenika što uzročno dovodi do individualizacije samog procesa učenja. Takođe upotrebom IKT tehnologija dolazi do bolje recepcije informacija jer postoji više kanala prijema informacija.
Uloga muallima se mijenja. Dok je u tradicionalnom načinu izvođenja mektebske nastave muallim predavač, komunikacija jednosmjerna, gdje je aktivnost učenika smanjena na najmanju moguću mjeru, primjenom IKT u nastavi omogućujemo bolju koncentraciju učenika, a samim tim omogućuju brže usvajanje nastavnih sadržaja a znanja stečena na takav način obično traju duže. Takođe, ova vrsta nastave omogućuje veću misaonu aktivnost kao i veću motiviranost. Ovdje dolaze do izražaja kompetencije mualliama. Ukoliko posmatramao računar kao muallima, on će biti jednak prema svima, svima će dati i pružiti iste šanse, gubi se mogućnost “halo efekta”, a sve će to pogodovati razvoju apstraktnog mišljenja. Dolazi do prilagođavanja uloge muallima, njegova uloga je promjenjena, od jedinog izvora znanja on se transformiše u moderatora, a sve za posljedicu ima unapređenje učenja, olakšava proces učenja, povećava učinkovitost, a sve je uslovljeno njegovim profesionalnim razvojem.
Da bi smo dobili odgovore na sva pitanja i konstatacije koje smo iznijeli u ovome radu a koja su direktno usmjerena na efekte primjene IKT tehnologija u mektebskoj nastavi, opredijelili smo se za korištenje ciljanog uzorka koji bi obuhvatao 30 učenika u mektebu Ševar-Kiseljak. Analizirali smo rezultate testa znanja iz nastavne jedinice “Muhammed a.s “ Test su radile dvije grupe učenika . Kod prve grupe učenika nastavnu jedinicu smo obradili upotrebom IKT tehnologija, dok je kod druge grupe nastavna jedinica obrađena na tradicionalan način standardnim nastavnim sredstvima i pomagalima.
Tabela 1. Rezultati odgovora na pitanje kada je rođen Muhammed a.s.?
|
Kada je rođen Muhammed a.s. |
Eksperimentalna grupa |
Kontrolna grupa |
||
|
F |
% |
F |
% |
|
|
Tačni ogovori |
12 |
80% |
7 |
46% |
|
Netačni odgovori |
3 |
20% |
8 |
54% |
|
Ukupno |
15 |
100% |
15 |
100% |
Tačan odgovor na ovo pitanje glasi: Muahammed a.s. je rođen 20. aprila 571. godine po Isau a.s.
Dobiveni rezultati pokazuju da djeca iz eksperimentalne grupe pokazuju bolje znanje i u većem postotku daju tačne odgovore.
Tabela 2. Rezultati odgovora na pitanje kako su se zvali otac i majka Muhammeda a.s.?
|
Kako u se zvali otac i majka Muhammeda a.s. |
Eksperimentalna grupa |
Kontrolna grupa |
||
|
F |
% |
F |
% |
|
|
Tačni ogovori |
11 |
73% |
7 |
47% |
|
Netačni odgovori |
4 |
27% |
8 |
53% |
|
Ukupno |
15 |
100% |
15 |
100% |
Tačan odgovor na ovo pitanje tačan odgovor je Abdullah i Amina.
Kao i u prethodnom pitanju djeca iz ekperimentalne grupe dala su tačnije odgovore u većem postotku.
Tabela 3. Rezultati odgovora na pitanje kojoj porodici i kojem plemenu je pripadao Muhammed a.s.
|
Kojoj porodici I kojep plemenu je pripadao Muhammed a.s.. |
Eksperimentalna grupa |
Kontrolna grupa |
||
|
F |
% |
F |
% |
|
|
Tačni ogovori |
13 |
87% |
6 |
40% |
|
Netačni odgovori |
2 |
13% |
9 |
60% |
|
Ukupno |
15 |
100% |
15 |
100% |
Tačan odgovor na ovo pitanje je porodici Hašimija, a plemena Kurejš.
Kao i u prethodnim pitanjima eksperimentalna grupa procentualno je dala više tačnih odgovora.
Prikaz rezultata
Analizom odgovora koje smo dobili i prikazom rezultata u kome su dvije grupe davale odgovore na ista pitanja obrađena različitim metodama došli smo do sljedećih rezultata. Djeca eksperimentalne grupe u većem procentu dala tačne odgovore, što nas navodi na zaključak das u multimedijalni sadržaji dali pozitivne rezultate sa aspekta kvalitete nastave i konačnog cilja što kvalitetnije usvojeno znanje.
Poređenjem i analizom testa znanja dolazimo do zaključka da su djeca iz eksperimentalne grupe bolje razumjela, usvojila i sa više pažnje pratila nastavnu jedinicu Muhammed a.s. preko multi medijalnih sredstava (vidjeli film o Muhammedu a.s.).
Zaključak
Ovaj rad je dokazao da je primjena IKT tehnologija ima veliki značaj i ulogu u izvođenju mektebske nastave te da se primjenom multimedija u mektebskoj nastavi utiče na brži dolazak do informacije koja ako se na pravilan način upotrijebi pretvara u znanje. U današnjem dobu brzog protoka informacija multimedijalni sadržaji su nezaobilazan način u prenošenju informacija. Upravo su to dovoljni razlozi da iskoristimo i unesemo multimedije u mektebsku nastavu uz prethodno ispunjenje određenih uslova, kompetentan odabir sadržaja koji će se obrađivati na ovaj način, kao i normirano uređenje ove oblasti.
________________________________________________
1 Učionica, prostorija, ili objekat, najčešće uz džamiju, u kojem se obavlja mektebska nastava, institucija osnovnog islamskog obrazovanja.
2 Osnovna organizaciona jedinica Islamske zajednice koju sačinjava u pravilu najmanje 100 muslimanskih domaćinstavameđusobno povezanih u izvršavanju zajedničkih ilamskih dužnosti.
3Sve ono što je Poslanik govorio, preporučivao da se radi ili šutnjom odobravao.
Literatura
1. Briggs, L.J. (1970). Handbook of Procedures for the Desing of Instruction. Pitsburg.
2. Dale, E. (1969). Audivisual Methods in Teaching (Third Edition), New York: Holt, Rinehart and Winston, Inc.
3. Kasumović, i. (1999). Školstvo I obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar.
4. Kudumović, M. (2000). Informacioni sistemi. Tuzla.
5. Kudumović, M., Sukić, C. (2012). Informatika. Sarajevo
6. Radonić, T. (1997). Obrazovna tehnologija u nastavi i učenju, Zagreb: Birotehnika.
7. Sriča, V. (2002). Sistem, informacija, kompjuter. Zagreb: Informator
8. Spahić, M. (2006). Moralni odgoj. Sarajevo: Bemust.
