Katedra tefsira i hadisa nastavljena je predavanjem prof. Amir-ef. Hodžića koji je govorio o zbirkama 40 hadisa koje su prisutne u bosanskoj tradiciji.
Okupljenim vjernicima prof. Hodžić govorio o važnosti hadisa i zbirki 40 hadisa koje su prevedene na naš jezik i koje vjernicima našeg podneblja pruža mogućnost upoznavanja i učenja tih hadisa napamet s ciljem sticanja nagrade za to. Naglašavajući to hadisom: „Ko sačuva mome ummetu četrdeset hadisa koji će im koristiti, Allah će ga poživjeti na Sudnjem danu u skupini učenih i pobožnih.“ U nekim predajama završetak ovog hadisa glasi: „… reći će mu se: Uđi u Džennet na koja god vrata želiš!“ ili „… Ja ću mu biti svjedok i zagovarač (šefa’džija) na Sudnjem danu.“
Motivi autora koji su priredili zbirke 40 i više hadisa su isti dok su njihovi stilovi, načini i pristupi izrade tih zbriki bili različiti. – ističe Hodžić.
U našoj tradiciji su dugi niz godina prisutni prijevodi poznatih zbirki hadisa poput onih od Buharije, Muslima, En- Nevevija i drugih koji se i danas koriste u našoj tradiciji.
Prof. Hodžić je tokom svog izlaganja posebno nagalsio važnost hadži-Mehmeda-ef. Handžića kojeg je okarakterisao hadiskim autoritetom koji je ostavio značajan doprinos islamskim znanostima i koji je prvi na našem području prikupio prijevode hadisa i njihova tumačenja ali ih nije uspio objaviti za života. 1948. godine, četiri godine nakon Handžićeve smrti, Hikmet je objavio 41 hadis koje je Handžić prikupio.
Pored Handžićeve zbirke 40 hadisa, danas su u bosanskoj tradiciji prisutne i 40 hadisa s tumačenjem, autora Adnana Silajdžića, iz 1993. godine, 40 odabranih hadisa autora dr. Fuada Sejdića iz 2006. godine, 40 hadisa o Kur’anu, u izdanju džemata Minhen, potom 40 hadisa o ramazanu i 40 hadisa o Meki.
Sve ove zbirke koje su prisutne u našoj tradiciji govore o činjenici da su svi autori zbriki 40 hadisa imali isti motiv ali su na sebi svojstven način željeli dati doprinos raznovrsnosti hadisa koristeći različite stilove i oblasti iz kojih su prikupili hadise u svojim zbirkama.