Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika u ponedjeljak 22. februara u Centru za mlade u organizaciji Instituta za društvena i religijska istraživanja, Medžlisa Islamske zajednice Tuzla i Biblioteke ”Behram-beg” održana je tribina pod nazivom ”Bosanski jezik: naš svijet i naša svijest”.
U ime domaćina riječima dobrodošlice obratio se direktor Instituta dr. Šefko Sulejmanović.
Tribini su prisustvovali glavni tuzlanski imam hafiz Ahmed-ef. Huskanović, direktor biblioteke “Behram-beg” mr. Admir Muratović, direktori institucija, univerzitetski profesori, nastavnici i profesori tuzlanskih osnovnih i srednjih škola, imami i gosti.
Bosanski jezik je konstitutivna komponenta bošnjačkog nacionalnog bića
O jeziku, njegovom kontinuitetu, aspketima značaja, borbi književnika i dubokoj ispreplitanosti istog u život i identitet naroda na tribini su govorili dr. sc. Fahira Alić, mr. Nedim Alić i Osman Halilović, prof.
Dr. Fahira Alić se u svom obraćanju osvrnula na naučnu utemeljenost i kontinuitet bosanskog jezika. Kroz različite primjere dr. Alić je ukazala na značajan broj onih koji su ostavili trag na polju očuvanja kontinuiteta našeg jezika.
– Bošnjaci su, bez obzira na razne historijske okolnosti, uvijek svoj jezik imenovali bosanskim. Bosanski jezik je konstitutivna komponenta bošnjačkog nacionalnog bića. Svijest bošnjačkih stvaralaca o pripadnosti maternjem jeziku nikad nije iščezla. Pisci na orijentalnim jezicima i alhamijado pjesnici nisu prekidali vezu sa maternjim jezikom. Franjevci su bili od onih koji su koristili bosanski jezik, dičili su se i pisali njime i kada su bili van Bosne i Hercegovine. Posebno su se u tome isticali Matija Divković i Ivan Franjo Jukić, kazala je dr. Alić.
O fenomenu otpora kolonizatorskim ideologijama u bošnjačkoj književnosti govorio je mr. Nedim Alić.
-Bosanski jezik je naš identiteta, a bošnjačka književnost je nabolja prezentacija kako se čuva i njeguje bosanski jezik kroz historiju, pa i danas – kazao je mr. Alić. Pominjući niz književnika i autora, njihovih djela mr. Alić je na ilustrativan način ukazao na fenomen otpora onih koji su kroz pisanu riječ vodili bitku za jezik kroz historiju.
Prema riječima prof. Osman Halilovića maternji jezik je autentična, antropološka slika jednog naroda.
– U jeziku se odražva sveukupna kultura, duhovnost, mentalitet i način shvatanja života i svijeta, nade i pravde, strahovi i težnje cijelog jednog kolektiva. Zato osporavati jednom narodu pravo na jezik jeste ravno magijskoj težnji da se iz njega isisa život, a to znači da se izbriše iz postojanja – zaključio je prof. Halilović.
“Jezik je najvažnija odrednica identiteta, bez jezika nema naroda, nema države. Zbog toga imamo uporna negiranja jezika na području jednog administrativnog dijela Bosne i Hercegovine. Stoga je ovaj događaj doprinos obilježavanju Međunarodnog dana s ciljem afirmacije i promocije bosanskog jezika. Ovo je idealn prilika da se govori o potrebi poštivanja jezičkih prava, te o nužnosti da svaki pojedinac na području cijele Bosne i Hercegovine ima jednaka prava na uživanje vlastitog jezičkog identiteta” – kazano je tokom tribine.
Moderator tribine bio je Esmir-ef. Hasanović, imam u džematu Sepetari.
Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se svake godine 21. februara još od 2000. godine. Medžlis Tuzla već godinama kroz različite aktivnosti ukazuje na značaj jezika, njeguje afirmaciju maternjeg jezika, a sve s ciljem unapređenja, učenja i razvoja istog. Održana tribina jedna je od ovogodišnjih aktivnosti koje se organizuju tim povodom.
Snimak tribine možete pogledati ovdje.
