U amfiteatru Behram-begove medrese u Tuzli u srijedu, 18. novembra 2026. godine je održana promocija knjige „Istine o tesavvufu“ autora Abdulkadira Ise, u organizaciji Behram-begove medrese i Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.
O knjizi, njenom sadržaju, značaju i mjestu u savremenoj islamskoj misli govorili su hafiz dr. Edin Dedić, dr. Sead Seljubac, hafiz Asmir Imamović i mr. Sabit Mehidić. Knjigu su na bosanski jezik preveli hafiz dr. Edin Dedić i Dženan Hasić.
Hafiz dr. Edin Dedić predstavio je okolnosti nastanka novog prijevoda, pojasnivši da je za prevođenje koristio jedanaesto izdanje knjige iz 2001. godine, koje je nabavio tokom studija u Halepu. Posebno je ukazao na nastojanje da se u bosanskom izdanju sačuva prepoznatljiv izgled originalnih korica.
Na njima je prikazana džamija u Halepu u kojoj je šejh Abdulkadir Isa proveo najveći dio svog života i duhovnog djelovanja. Riječ je o džamiji iz osmanskog perioda, koju je podigao namjesnik porijeklom s ovih prostora.
Govoreći o vrijednosti ovog djela, Dedić je istakao njegovu posebnu sposobnost da dopre do čitalaca.
„Ova knjiga ima neku svoju neobjašnjivu unutarnju snagu kako pronalazi put do ljudskih srca“, kazao je Dedić.
Prisjetio se i brojnih učenika šejha Abdulkadira Ise koje je upoznao tokom studijskog boravka u Siriji, kao i njihovih svjedočenja o životnim preobražajima potaknutim čitanjem ove knjige.
Osvrnuo se i na historijat djela na našim prostorima, podsjetivši da je rahmetli šejh Fejzulah-ef. Hadžibajrić tokom hadža šezdesetih godina prošlog stoljeća dobio knjigu i predložio kadiji Ahmed-ef. Mešiću da je prevede na bosanski jezik. Mešić je na prijevodu radio desetak godina, a knjiga je objavljena 1988. godine.
Dedić je posebno ukazao na značaj hafiza Ebu Jasira, bliskog učenika šejha Abdulkadira Ise, koji je nakon odlaska iz Sirije nastavio život u Tuzli. Njegov dolazak opisao je kao susret sa „živom knjigom“, čovjekom koji je svojim životom i djelovanjem svjedočio duhovno naslijeđe šejha Ise.
Obrazlažući razloge za novi prijevod, kazao je da je razmatrao i druga savremena djela iz oblasti tesavvufa, ali da se nijedno, prema njegovom mišljenju, nije moglo mjeriti sa sadržajem i značajem ovog djela. Tom prilikom prenio je i ocjenu šejha Seada Halilagića:
„Ovo je sigurno najvažnije djelo o tesavvufu u zadnjih 100 godina.“
Govoreći o prisustvu tesavvufa u islamskoj tradiciji Bosne i Hercegovine, dr. Sead Seljubac istakao je da je ono duboko ukorijenjeno u historijsko i vjersko iskustvo bosanskih muslimana.
„Bosanski muslimani s tesavvufom žive onoliko dugo koliko žive i sa samim islamom u ovim krajevima. Možda čak i duže“, istakao je Seljubac.
Naglasio je da su se bosanski muslimani s tesavvufom, u obliku u kojem je stigao s donosiocima islama na ove prostore, susretali istovremeno s usvajanjem temeljnih znanja o svojoj vjeri.
O rasprostranjenosti i značaju knjige govorio je hafiz Asmir Imamović, podsjetivši da je „Istine o tesavvufu“ do danas doživjela više od 18 izdanja na arapskom jeziku te da je prevedena na brojne jezike i čitana u različitim dijelovima svijeta, od Sirije i Turske do Indije, Pakistana, Evrope i Amerike.

„Ovo je definitivno jedna od najvažnijih knjiga o tesavvufu napisanih u 20. stoljeću. Ne kažem to zato što je knjiga velika, nego zato što je jasna. Ona o temi o kojoj se mnogo govori, a malo zna, govori mirno, utemeljeno i bez zamagljivanja. Na svaku tvrdnju donosi ajet, hadis ili riječ priznatog učenjaka“, poručio je Imamović.
Dodao je da čitalac nakon čitanja knjige ne ostaje zbunjen, nego stječe osjećaj „da mu je neko otvorio vrata u sobu koju je dugo gledao samo kroz ključaonicu“.
Mr. Sabit Mehidić ukazao je na to da knjiga nije samo teorijski prikaz tesavvufa već i svojevrstan putokaz za čovjekovu duhovnu i moralnu preobrazbu. Govoreći o vremenu u kojem je Abdulkadir Isa stvarao, podsjetio je na izazove ateizma i moralne krize, povlačeći paralelu sa savremenim društvenim okolnostima.
U tom kontekstu spomenuo je i Hasana Kafiju Pruščaka i njegovo djelo „Temelji mudrosti o uređenju svijeta“, nastalo kao odgovor na društvene poremećaje njegovog vremena.
„Ono što je autor Abdulkadir Isa primijetio u svom vremenu jeste nadiranje ateizma i moralna kriza koja je prijetila odvođenju omladine i mladih naraštaja u veliko zlo. Ako bismo mi danas posmatrali svoj vakat, mogli bismo slično tome promisliti“, istakao je Mehidić.
U ime organizatora, prisutnima se obratio direktor Behram-begove medrese dr. Admir Muratović. Moderator promocije bio je dr. Ervin Sejdinović.





