U organizaciji Centra za kulturu i edukaciju “Logos” i Medžlisa Islamske zajednice Tuzla u srijedu 17. oktobra u Bosanskom kulturnom centru održana je promocija knjige “Islamska filozofija – od postanka do danas”.
O knjizi su govorili prof. dr. Rešid Hafizović, prof. dr. Zlatan Delić, dr.sc. Rusmir Šadić i dr. sc. Orhan Jašić.
Knjiga je nastala kao rezultat gotovo pedeset godina proučavanja i meditacije o filozofiji i filozofskim pitanjima viđenim u svjetlu zbilje, objektivnih i unutarnjih, otkrivenih putem poslanstva, u obliku iluminacije. Autor djela je poznati profesor Seyyed Hossein Nasra, a knjigu je sa engleskog na bosanski jezik preveo dr. sc. Rusmir Šadić.
O ovom prevodilačkom ostvarenju dr. Orhan Jašić je kazao da obiluje samosvjesnošću i funkcionalnošću, dodajući da je mnogo estetskih dimenzija koje se prožimaju kroz djelo.
Prof. dr. Zlatan Delić je istakao da je djelo impozantnog sadržaja, da ima problemski pristup te kao takvo ima potrebu za mudrošću. Delić je kazao i da ova knjiga otvara nove puteve filozofije.
Važnost ovog djela u svom obraćanju istakao je i prof. dr. Rešid Hafizović opisujući je kao reprezent mislećeg islama, osvrnuvši se na slojevitost sadržaja koji je Nasr smirio u ovom djelu, kao i na povijest muslimanskog mišljenja. Hafizović je kazao i da povijest islamske filozofije, ni sa ovim djelom, nije definitivna, iako ovo djelo obuhvata sve segmente filozofije.
Knjiga “Islamska filozofija – od postanka do danas” se bavi milenijskom tradicijom islamske filozofije, njenim doktrinama, historijom i pristupima, iz perspektive odnosa između te dugogodišnje filozofske tradicije i zbilja poslanstva koje su uvijek dominirale horizontom islamskog svijeta, intelektualnom klimom i prostorom islamskih naroda.
Prema riječima dr. sc. Rusmira Šadića knjiga daje opći uvid u pojmove, te u trenutno stanje islamske filozofije kao znanosti.
– Autor se okreće analizi fundametalnih filozofskih problema koji su zaokupljali pažnju gotovo svih značajnih muslimanskih filozofa. On postavlja okvir unutar koga bi bila razmotrena ne samo filozofija, nego i druge dimenzije intelektualne tradicije u islamu, pri čemu uglavnom misli na teologiju (kalam), doktrinirani sufizam (tasawuf al-ilmi), odnosno teorijsku gnozu (irfan nazari). U tom kontekstu, autor osvjetljava povijesni razvoj teološkog učenja u islamu, naglašavajući ulogu najznačajnih škola – dodao je Šadić.
