U Centru za mlade Tušanj u srijedu, 6. maja 2026. godine je održana promocija knjige „Vjerski službenici Vakufskog povjerenstva u Tuzli sredinom XX stoljeća“, autora dr. Seada Seljubca.
Riječ je o djelu koje osvjetljava važan segment vjerskog i društvenog života Tuzle kroz historijsku prizmu jednog značajnog perioda. O knjizi su govorili promotori dr. Šefko Sulejmanović, prof. dr. Izet Šabotić i dr. Ahmed Hatunić.
Autor knjige, dr. Sead Seljubac kazao je da je knjiga nastala na bazi jednog dokumenta koji je određena vrsta kataloga ili popisa vjerskih službenika Vakufsko-mearifskog povjerenstva Tuzla iz 1950. godine na 1951., iako su evidencije unošene i 1952., 1953. i 1954. godine.
– Taj dokument je bio interesantan zato što nudi početne podatke, autentičan je, originalan dokument i u odnosu na ono što knjiga nudi on je osnova, baza, on je izbor osoba koje će biti obrađene. Na osnovu tog dokumenta obrađene su biografije svih 95 vjerskih službenika, odnosno 94+1. Kažem +1, zato što je on rađen na bazi samo jedne bilješke koja je na kraju dokumenta, unesene 1954. godine. Ispod tabele je jedna bilješka vezana za smrt hafiza Sulejman-ef. Damadžića. Njega smo obradili 95. To je najnoviji podatak u ovom dokumentu, jer je vezan za 7.5.1954. godine – kazao je dr. Seljubac.
Istakao je, analizirajući podatke navedenih vjerskih službenika vezane za vrijeme njihovog života i rada da se radi o rasponu između 1875. godine (godina rođenja Hafizović Huseina) i 2018. godine (godina smrti Halilčević Saliha). Među njima je najduže živio Redžeb-ef. Muminhodžić (96 godina), a najkraće Muharem-ef. Kukić (52 godine).
– Obradu Kartoteke smo radili u tri faze. U prvoj fazi smo kontaktirali imame džemata u kojima su radili ili živjeli službenici i zamolili ih da nam ustupe podatke koje oni posjeduju u svojim džematskim ljetopisima ili mogu doći do njih. Obavili smo konsultacije sa potomcima navedenih službenika. U drugoj fazi smo pokušali doći do maksimalnog broja podataka o službenicima iz građe Vakufskog povjerenstva u Tuzli, pohranjene u Kantonalnom arhivu Tuzla, a u trećoj fazi smo usaglašavali podatke dobijene usmenim putem i putem zvanične dokumentacije – kazao je dr. Seljubac.
Dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja smatra da je ova knjiga izuzetno vrijedna te da predstavlja izuzetno važan izdavački događaj.
– Na jedan način ona govori o svima nama, a neposredno govori o ljudima koji su radili u Islamskoj zajednici prije 70 i više godina. Radi se o imamima, vjeroučiteljima, mujezinima. Za mnoge od njih nismo znali dok se nije pojavila ova knjiga, iako su oni u velikoj mjeri oblikovali našu kulturu, možemo reći naš duhovni život. Zbog toga kažem da ova knjiga na neki način govori i o nama – kazao je dr. Sulejmanović.
Što se tiče autora dr. Seljubca, rekao je dr. Sulejmanović, on po svom bazičnom obrazovanju nije historičar, ali je napisao jedno vrijedno djelo, konsultujući izvore prvog reda, našu historiografiju, narativne izvore itd.
Prof. dr. Izet Šabotić je istakao da knjiga u sebi nosi jako puno naučnih, historijskih vrijednosti.
– Prvo čitanje knjige, još u rukopisu, me oduševilo kao čovjeka koji pokušava da se bavi našom prošlošću, jer sam kroz to čitanje ustvari i ja spoznao neke stvari koje mi nisu bile dovoljno jasne. Ova knjiga mi je otvorila neke vidike koji su mi pomogli da zaokružim neko svoje historijsko viđenje vezano za vremenski period na koji se knjiga odnosi, vezano za prostor i vezano za ulogu Islamske zajednice u tom turbulentnom vremenu. Dr. Seljubac je jasan u svom sadržaju, jasno je postavio sebi cilj – naglasio je prof. dr. Šabotić.
Dr. Ahmed Hatunić, direktor Biblioteke „Behram-beg“ kazao je da je pred čitaocima još jedno spisateljsko ostvarenje dr. Seada Seljubca s kojim je autor zašao u istraživanje naučnoga područja kulturne historije našega naroda i zemlje što je područje kojem autor do sada nije pridavao veliku pažnju.
– Radi se o važnom i korisnom znanstvenom području koje zavređuje da bude dodatno rasvjetljeno i obrađeno jer se jedino na takav način može sačuvati od zaborava i iznijeti na vidjelo široj čitalačkoj javnosti kao svojevrsna naučna riznica sakrivena u kutijama arhiva, napisima u periodici ili sačuvana pak u sjećanju veoma malog broja ljudi. Zbirka dokumenata koju autor obrađuje sačuvana je, vjerovatno slučajno, u njegovoj porodičnoj biblioteci a on je zbirku kao osoba kojoj je poznata vrijednost arhiva i arhivistike u čuvanju našega znanstvenoga, obrazovnoga ikulturnog naslijeđa poklonio Arhivu Tuzlanskoga kantona – kazao je dr. Hatunić.
Kartoteka službenika Islamske vjerske zajednice na području Vakufskog povjerenstva u Tuzli 1950. godine, istakao je dr. Hatunić, poslužila je autoru kao polazište za istraživanje rada i života 95 imama, hatiba, muallima i alima tuzlanskoga kraja.
– U dokumentu se u obliku tabele nalazi četrnaest vertikalnih kolona u kojima se traže sljedeći podaci: Redni broj, Ime i prezime, Ime oca, Mjesto rođenja i datum, Bračno stanje, Broj djece, Školska sprema, Koju dužnost vrši, Od kada, U kome mjestu, Broj dekreta i datum, Je li vrijedan, Je li član N.f., Primjedba – napustio, umro i sl. na osnovu čega će autor dodatno istražiti njihove biografije i uloge načinivši tako vrijednu monografiju islamskih učenjaka tuzlanskoga kraja s polovice dvadesetog stoljeća – naveo je dr. Hatunić.
Dodao je da je autor dr. Seljubac predano i precizno izvršio emanet svoje generacije učenjaka u odnosu na našu kulturnu i znanstvenu prošlost pokazavši vlastitim primjerom da svaka nadolazeća generacija učenjaka i djelatnika društva općenito, treba ispisati i ispričati priču o onoj prethodnoj sa svim njenim zaslugama, rezultatima i okolnostima kroz koje su prolazili.
Prigodnom besjedom obratio se muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.
Obraćajući se prisutnima, muftija tuzlanski Fazlović je naglasio važnost pisane riječi i kulture sjećanja, posebno među mlađim generacijama. Istakao je da je autor, dr. Seljubac, još od srednjoškolskih dana pokazivao dar za pisanje, te poručio da je potrebno podsticati mlade da se izražavaju kroz pisanu riječ.
Govoreći o samoj knjizi i njenom značaju, muftija Fazlović je izrazio zadovoljstvo što se kroz ovakva djela vraća pažnja na ljude koji su ostavili dubok trag u vjerskom i društvenom životu.
– Ponosni smo, Sead-ef. nam je pomogao da se dijelom odužimo prema našim prethodnicima. Doista, generacije imaju dug između sebe, one prethodne imaju dug prema onima koje će doći, ali i one koje naslijeđuju imaju svoj dug. Sead-ef. voli imame, džemat, voli svoju Islamsku zajednicu, vezan je cijelim svojim bićem za naše ključne vrijednosti – kazao je muftija Fazlović.
Istakao da knjiga donosi svjetlo na vjerske službenike koji su djelovali u izazovnim vremenima, često potisnuti i nedovoljno prepoznati, ali čiji doprinos danas dobija zasluženo mjesto u kolektivnom pamćenju. U tom kontekstu, naglašena je i potreba da se njihova imena i uloga čuvaju i predstavljaju novim generacijama.
– Hvala dragom Bogu da imamo jedno ovakvo djelo, jedan naputak da što više naučimo, da budemo na višoj ljestvici naših opredjeljenja i mogućnosti u brizi o sebi. Allah, dž.š., se brine o cijelom svijetu, o svakom Svom robu, ali je dao zaduženje svakom koga je stvorio ‘brinite se o sebi’ – naglasio je muftija Fazlović.
Muftija Fazlović je ukazao i na važnost učenja iz prošlosti, naglašavajući da ‘nema dobrih perspektiva, bez retrospektiva’, te podsjetio na riječi poslanika Muhammeda, a.s.: ‘Dvije blagodati koje čovjek zanemari suslobodno vrijeme i zdravlje’.
Promociju su organizirali Muftijstvo tuzlansko, Medžlis Islamske zajednice Tuzla, Institut za društvena i religijska istraživanja i Biblioteka „Behram-beg“, u okviru programa obilježavanja Dana džamija. Moderator promocije bio je Esmir Hasanović.
