Atik, Behram-begova (Šarena) džamija je sagrađena na manjem brijegu na mjestu nestalog srednjovjekovnog grada, i dominira okolinom.
Atik ili Stara mahala ranije se spominjala pod nazivom Džamijska mahala. Podizanjem drugih vjerskih objekata, nazivana je i Mahala Stare časne džamije, odnosno Stara mahala, te je još bila poznata i kao Gradska mahala, jer se nalazila na mjestu nestalog srednjovijekovnog grada, odnosno u okviru kasabe. U ovoj mahali je evidentirano 97 kuća poreskih obaveznika u 1548. godini i to je bila prva džamija koja je evidentirana u Tuzli i dobila je naziv Časna džamija, te je imam u ovoj džamije, u to vrijeme bio hatib Bali-halifa, imam Mevlana Abdulvehab i mujezin Bali. Danas je poznata i pod nazivom Džamija na Skveru jer se nalazi u neposrednoj blizini jedinog skvera u Tuzli. Izvorno ime je Atik ili Behram-begova džamija zbog toga što je to najvjerovatnije najstarija džamija u Tuzli. Šarena džamija pripada tipu jednoprostornih džamija jer temelji i zidani punom opekom. Debljina zidova iznosi 65 cm s malterom. Ukupna visina objekta do vrha alema na kupoli iznosila je cca 17m, a do vrha novog četvorovodnog krova cca 11, 60 m dok je munara do vrha alema visoka cca 23 m. Unutrašnji prostor se može podijeliti u tri visinske zone: donja i gornja zona ili zona bifora koje su razdijeljene vijencem u obliku tordiranog užeta naglašenog svijetlo i tamnokafenom bojom. Mihrab je pozicioniran u sredini prednjeg zida džamije i njegov vanjski dio je u obliku pravougaonika s jednim stepenastim suženjem pri vrhu.
U njenom centru je istureni prsten u plastici s Bismillom pisanom zlatnim salus-slovima na plavoj podlozi. S obje strane glavnog ulaza u džamiji nalaze se sofe koje služe kao otvoreni prostor za klanjane, dok su stubovi na uglovima sofa spojeni tako da tlocrtno formiraju slovo „L“. Džamijski harem zauzima prostor d 130m2 te je u najvećoj mjeri prekriven zelenom površinom s nekoliko velikom stabala. U haremu džamije poredani su i kameni nišani, dok sa lijeve strane od ulaza u džamiju nalazi se otvorena abdesthana koji je sagradio Nuraga Pašić, 1942. godine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj 2010. godine, donijela je odluka da se ova džamija proglasi nacionalnim spomenikom BiH. U ovoj džamiji se obavlja svih pet dnevnih namaza, a mektepska nastava se od 2005. godine održava u prostorijama Behram-begove biblioteke, odnosno Fakulteta islamskih nauka. Svakog petka i ponedeljka se u ovoj džamiji klanja hatmenska nafila-namaz između akšama i jacije, kada se na četiri rekata prouči jedan džuz. Ispred džamije se redovno obavljaju dženaze-namazi, i umrli se ispraćaju na mezarja Borić, Tušanj i Bukovčić. U Šarenoj džamiji je kadija Ahmed-ef. Mešić nekoliko godina održavao zikr po nakšibendijskom tarikatu sve do 1993. godine, kada se zikr počeo održavati u mektebu Mejdanske džamije. Itikaf je obavljao imam džamije Hasan–ef. Spahić od 1971. pa se do devedesetih godina prošlog stoljeća.
Džamija se u momentu objave ovog teksta (2022. godine) rekonstruiše.
(Informacije o džematu su preuzete iz Monografije Tuzlanski džemati, autora Šefke Sulejmanovića – Tuzla 2016. godine).